Butmir

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Butmir je naselje i poznati arheološki lokalitet na desnoj obali rijeke Željeznice, opština Ilidža, Bosna i Hercegovina. .

U Butmiru i na prostoru Visokog, Kaknja i doline Lašve, u neolitu je nekoliko stoljeća živjela ljudska zajednica koja je stvorila prva djela visoke umjetničke vrijednosti. Po prvom nalazištu Butmiru nazvana je Butmirska kultura. Arheolog Borivoj Čović stanovništvo je nazvao - Butmirci.[1] Na području Butmira živjelo je oko 5 hiljada stanovnika[2].

Arheologija[uredi - уреди | uredi izvor]

U periodu 1893-1896. godine – vršena su iskopavanja pod vodstvom Vaclava Radimskog i Franje Fiale. Tada je zahvaćena velika površina od 5 305 m2. Tokom 1979. godine vršena su zaštitna arheološka iskopavanja koja su izvršili Borivoj Čović i Bruno Marijanović.[3] Osim u stručnom izvještaju, rezultati istraživanja nisu objavljeni. Veliki dio materijala je deponiran u Zemaljskom muzeju, a jedan manji dio u Muzeju grada Sarajeva.[4]

Nalazi[uredi - уреди | uredi izvor]

U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere.

Keramika, koja je glavno mjerilo i osnova datiranja i određivanja arheoloških neolitskih nalaza, toliko je raznovrsna, dekorativna, umjetničke vrijednosti i značaja, da je cijela ta kultura nazvana butmirskom kulturom (period mlađeg neolita). Nalazište je proglašeno za nacionalni spomenik BiH. [5] Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba neolitskog doba.

Plastične figure[uredi - уреди | uredi izvor]

Ukupan broj glinene plastike u ostacima naselja Butmirske kulture iznosi 115, od toga u Butmiru 100. Najveći broj u Butmiru dolazi zbog predpostavke o postojanju posebne uloge Butmira u određenim manifestacijama kulta Velike Majke i održavanja religijskih svečanosti od značaja za čitavu butmirsku zajednicu.

Radi se o izrađevinama malih dimenzija prosječne visine 8 - 12 cm. Sve su figure rađene slobodnom rukom, od zemlje, sa istim primjesama kao i u keramici. Boja im varira od sivožute, preko crvenkastosmeđe, do mrke i potpuno crne. Glačanje površine i urezivanje detalja radilo se nakon modeliranja i sušenja. Pečenje se obavljalo istim postupkom kao i keramičke posude. Neke su djelimično bojene, ali je bojenje neznatno sačuvano.

U sadržajnom pogledu butmirske terakote se dijele u dvije grupe, ljudske figure i one koje prikazuju životinjske likove. Ljudske figure se dalje dijele u tri pravca:[6]

  • Šematizirajuće, gdje ljudsko tijelo služi samo kao materijalni uzor za izražavanje apstraktne ideje.
  • Stilizirajuće, sa naglašavanjem pojedinih dijelova figure
  • Realističke, sa poštovanjem proporcija pojedinih dijelova tijela i izražavanjem i rasnih odlika modela, što se vidi ne samo u obliku glave i lica već i u tretmanu frizure.


Životinjske figure pripadaju šematiziranoj grupi, skoro sve četvoronožne, gdje je teško odrediti koja je vrsta životinje.

Početkom XXI stoljeća na lokalitetu je izgrađen novi put i bazen, tako da je dio sjevernog rubnog dijela izgubljen za arheološka istraživanja.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]