Bukovača (Bosanski Petrovac)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bukovača (Petrovac))
Jump to navigation Jump to search
Bukovača (Bosanski Petrovac)
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Opština/Općina Bosanski Petrovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 298
Geografija
Koordinate 44°30′47″N 16°25′38″E / 44.5131°N 16.4272°E / 44.5131; 16.4272
Bukovača (Bosanski Petrovac) is located in BiH
Bukovača (Bosanski Petrovac)
Bukovača (Bosanski Petrovac)
Bukovača (Bosanski Petrovac) (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 30′ 47" SGŠ, 16° 25′ 38" IGD

Bukovača je većim dijelom naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja administrativno pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, dok je manjim dijelom u opštini Petrovac koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 298 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Samo ime govori da je selo dobilo ime po drvetu bukva koje sada više nema. Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. Sa istočne strane selo zatvaraju uzvišenja Đurinovača, Kukerda i Glavica, a sa južne Vijojla i Bukovačko brdo. Zapadna strana je otvorena i tu se selo nadovezuje na selo Bara. Kuće su razbacane po grupicama: Budžak, Avala, Baljkovac, Podbukovača i Podđurinovača. U selu imaju dva-tri vrela.[2]

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

I ovo selo ima gradinu, na Stražbenici. Temelji su joj još vidljivi. A poznaje se i put do vrha Stražbenice. Tu je početkom prošlog stoljeća nađeno mnoštvo zemljanog posuđa. Sve je ovo navelo Batu Kačara, stanovnika sela Bukovača i arheologa amatera da otpočne sa početnim istraživanjima i probnim sondiranjem vrha ovoga brda. Našao je jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Većina ove dragocijenosti je nestala u posljednjem rata. Spletom sretnih okolnosti dio ovoga blaga se zadesio u Banjaluci i on je sačuvan. Pored Stražbenice, pored puta, postoji drevni rimski miljokaz (isti kao i na Oštrelju) pa bi se dalo zaključiti da se ovdje radi o rimskom fortifikacijskom utvrđenju dužine 400 metara.[3]

U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina neke stare građevine, kao duguljasta (20m) humka i prostire se pravcem sjever jug. Jednom prilikom se provalila pa se vidjelo da je to grobnica zidana bijelim kamenom. Uočeni su i natpisi koje niko nije razumio, ali je kasnije utvrđeno da se radi o natpisu iz rimskog doba.[4][5] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog maltera.

U turskom periodu bosanske istorije, cjelokupno zemljište u Bukovači bilo je u vlasništvu, bilo kao begluk ili selište, čuvene begovske porodice Kulenovići Bukovača. Tako je bilo i u austrijsko-ugarskom periodu, sve do 1918 kada je nova država Kraljevina SHS izvršila agrarnu reformu.

U selu je rođen Narodni heroj Jugoslavije Đuran Kovačević.[6]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Srbi 291
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 5
ostali 2
Ukupno 298

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • H. Kamberović -BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918. Sarajevo, 2003

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. "Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”". INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009.. http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. "Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  5. "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA - Municipium Raetinium u Pounju (Iapodes), strana 304". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  6. "Bosanski Petrovac u oslobodilačkom ratu". http://www.znaci.net/00003/744.php?broj=261&go!=go!. pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]