Bravsko polje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Bravsko polje je manje polje na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Sa zapada i sjevera ograničeno je planinom Grmeč, sa istoka Šišom, a sa juga mu je Srnetica koja ga dijeli od Petrovačkog polja. Samo ime kaže da se stanovništvo skoro isključivo bavilo stočarstvom.

Lokalno stanovništvo zapadni dio naziva Smoljana, a istočni Bravsko. Administrativno pripada opštinama Bosanski Petrovac i Petrovac.

U geološkom pogledu polje je kraško, sa tipičnim karakteristikama: velika golet, plitka zemlja na stjenovitom podnožju i bezvodnost. U proljeće golet je pokrivena travom tako da je ovo predio sa manjim kraškim izgledom nego slični u Hercegovini. Polje je prekriveno velikim brojem vrtača pa se ovdje radi o boginjavom kršu.[1]

Dužina polja je 23 km, širina svega 2-3 km, nadmorska visina u prosjeku 750-800 metara.

Na sredini po dužini, polje donekle mijenja smjer rasprostiranja, i na tom mjestu mu je i najmanja nadmorska visina. U Bravskom polju jedini veći vodotok je Smoljanska rijeka, dužine oko 3 km. Drugi vodotok je Perjanovac u Janjilima. Nedostatak vode bio je ograničavajući faktor za život.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru rimsku cestu. Nekoliko rimskih miljokazi i danas postoje. Bio je to dio puta od Salone u Dalmaciji koji je dolazio iz Petrovačkog polja, odlazio prema rudnicima u dolinu Sane i dalje za Sisak. [2]Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o prisustvu Rimljana na ovom prostoru (nekropola, rimski novac sa likom cara Konstantina). [3]

Naziv naselja Smoljana govori da je za vrijeme doseljavanja Slavena, naselje bilo naseljeno od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog Polja. [3]

Iznad polja, u Grmeču, na visini od 1400m, nalaze se ostaci monumentalne gradine čije porijeklo nije istraživano.

Jačanjem bosanske države iza 1322. pod Stjepanom II Kotromanićem ovi krajevi po prvi put ulaze u njen sastav.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Petar Rađenović, Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO
  2. Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  3. 3,0 3,1 "Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia. pristupljeno 9. 2. 2016. 

Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]