U okviru mesta Brankovina postoje i dve kulturno - istorijske celine koje čine znamenito mesto Brankovina. Crkva Svetih Arhanđela, koja je završena 1830. godine, zadužbina je Prote Mateje Nenadovića.
Dobro je očuvana, a pri crkvi se čuva dragocena crkvena riznica u vidu svojevrsne muzejske zbirke. Nju čine crkvene predmeti, bogoslužbene knjige i istorijski dokumenti iz 18. i 19. veka.
U neposrednoj blizini crkve je grupa nadgrobnih spomenika iz 19. veka, njih oko dvadesetak.
Ovde su sahranjeni brojni članovi porodice Nenadović, ali i viđenije ličnosti nekih drugih porodica iz Brankovine.
Retki primerci narodnog graditeljstva, sobrašice, kojih ima 5 sačuvani su takođe u porti crkve. Potiču iz 19. veka, građene su u blizini crkava ili manastira. Služile su za okupljanje naroda u vreme svetkovina, sabora, crkvenih praznika. Jednostavnog su oblika, pravougaone osnove, sa niskim, kamenom ozidanim temeljom i četvorovodnim krovom. Nekada su bile pokrivene šindrom, a danas biber crepom.
U školskom dvorištu, drugom delu kulturno - istorijskog kompleksa, koje razdvaja Školski potok, nalazi se još jedan spomenik narodnog neimarstva, vajat Nenadovića. U njemu je 1826. godine rođen književnik Ljuba Nenadović. Prva državna škola sazidana je 1836. godine u Brankovini. To je masivna prizemna građevina pravougaone osnove. U skladu sa narodnom graditeljskom tradicijom i izgleda kao nešto veća seoska kuća. Njen unutrašnji raspored je prilagođen školskoj nameni. Ova stara škola se naziva „Protina“. Danas je u ovoj zgradi postavljena muzejska izložba posvećena razvoju školstva i prosvete u to vreme. Posebno je zanimljiv rekonstruisani enterijer jedne učionice s kraja 19. veka. Nova školska zgrada je podignuta 1894. godine. U njoj je učila pesnikinja Desanka Maksimović, a njen otac je bio učitelj u toj školi. „Desankina škola“ je obnovljena 1985. godine.
U novouređenom prostoru nalazi se stalna izložbena postavka o životnom i književnom putu pesnikinje, sala za programe i biblioteka. Iza ove škole nalazi se pomoćna zgrada, verovatno podignuta sredinom 19. veka, tekođe vredan primerak narodnog neimarstva. Služila je kao školska pisarnica.
U Brankovini je poznata pesnikinja Desanka Maksimović provela detinjstvo, a u crkvenoj porti, nešto dalje od same crkve nalazi se i njen grob.
U blizini sela se nalazi i Spomenik na Brankovinskom visu, piramidalnog oblika, visine 4,55 metara, kao obeležje mesta odakle je 28. februara1804. godine narod valjevskog kraja, pod vođstvom prote Mateje i Jakova Nenadovića započeo borbu protiv turskog zavojevača. Spomenik je podignut na 150-ogodišnjicu podizanja ustanka.[1]
U naselju Brankovina živi 448 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (39,5 kod muškaraca i 41,6 kod žena). U naselju ima 160 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,58.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).