Bradleyev efekt

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bradleyev efekt (engl. Bradley effect) je kolokvijalni naziv koji u najširem smislu opisuje fenomen koji se događa za vrijeme izbora u modernim zapadnim i drugim liberalnim demokracijama, i to na način da kandidati koji pripadaju rasnim, etničkim, spolnim i drugim manjinama, odnosno u društvu na neki drugi način marginaliziranim i potlačenim grupama, u pravilu dobiju daleko manje glasova na izborima nego što su to sugerirala predizborna ispitivanja javnog mišljenja. Ime je dobio po Tomu Bradleyu, demokratskom crnom gradonačelniku Los Angelesa koji je 1982. godine na izborima za guvernera Kalifornije izgubio od bijelog republikanskog kandidata Georgea Deukmejiana, iako su mu predizborne, pa čak i izlazne ankete napravljene na sam dan izbora, davale uvjerljive prednost. Najčešće objašnjenje takvog raskoraka između izbornih rezultata i anketa je bilo u tome da su se anketirani, pretežno bijeli birači, ustručavali anketarima reći kako će ga glasati za bijelog i protiv crnog kandidata u strahu da ih anketari ne budu "obilježili" kao rasiste. Bradleyev efekt se tokom sljedećih godina često navodio kao objašnjenje sličnih slučajeva kada su crni kandidati, bilo na izborima bilo na predizborima prolazili lošije nego na anketama, a posebno se često spominjao na predsjedničkim izborima 2008. godine kada su mnogi vjerovali da će Barack Obama na kraju, usprkos uvjerljive prednosti u anketama tokom cijele kampanje, izgubiti izbore. Zbog toga što je Obama glatko izabran, kao i zbog demografskih i drugih trendova koji su povećali udio ne-bijelaca među glasačkim tijelom, Bradleyev efekt se spominje sve manje i manje.

Bradleyev efekt se, osim u kontekstu američke, spominje i politici drugih država. Godine 1976. je kanadska ministrica vanjskih poslova Flora MacDonald, usprkos izuzetne javne podrške, doživjela debakl na izborima za vodstvo svoje Progresivne konzervativne stranke, a nakon čega su kanadski komentatori počeli koristiti izraz Florin sindrom za sve slučajeve kada ženski kandidati prolaze lošije na izborima nego što sugeriraju ankete.

U Rusiji se sličan, iako bitno drukčiji fenomen zove Efekt Žirinovskog (rus. эффект Жириновского), a ime je dobio po Vladimiru Žirinovskom, radikalno desnom populističkom političaru koji, zajedno sa svojom Liberalno-demokratskom partijom Rusije na izborima redovno dobija daleko više glasova nego što sugeriraju ankete, a što se često tumačilo time što se brojni Rusi srame priznati da ga podržavaju ili se slažu sa njegovim stavovima.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]