Bothrops insularis

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zlatna zmija
Status zaštite

Status zaštite: Kritično (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Životinje
Koljeno: Svitkovci
Razred: Reptilia
Red: Squamata
Porodica: Viperidae
Rod: Bothrops
Vrsta: B. insularis
Dvojni naziv
Bothrops insularis
Amaral, 1922

Zlatna zmija (latinski: Bothrops insularis) je otrovna endemska vrsta jamičarke koja obitava isključivo na otoku Ilha da Queimada Grande u Brazilu. Zmija je dobila ime po smeđo-žutoj boji kože te po glavi koja ima oblik roda Bothrops. Zlatna zmija je jedna od najotrovnijih zmija na svijetu, višestruko otrovnija od ijednog pripadnika svoje vrste. Pretpostavlja se da je tako snažan otrov, koji može rastopiti ljudsko meso, posljedica evolucijske prilagodne životu na izoliranom otoku - sporo djelujući otrov omogućio bi njivom plijenu (uglavnom ptice) da pobjegne, zbog čega su morale razviti otrov koji djeluje odmah.

Kako žive na nenastanjenom području, nikada nije bilo službenog izvještaja o ugrizu čovjeka. Izuzev hemotoksičnosti, njihov otrov je i neurotoksičan. Simptomi trovanja uključuju oticanje i lokaliziranu bol, mučninu i povraćanje (krvi), krv u urinu, unutarnje krvarenje, otkazivanje bubrega, krvarenje u mozgu i, ako se ne liječi, smrt.

Zbog ograničenog staništa i mogućnosti ekološke katastrofe, zlatne zmije spadaju među ugrožene vrste.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zlatna zmija
Wikivrste imaju podatke o: Zlatna zmija