Bosanskohercegovačka radio-televizija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bosanskohercegovačka radiotelevizija
Tipzemaljski radio, televizija i online
Zemlja Bosna i Hercegovina
Početak emitiranja1969. (pod imenom Radiotelevizija Sarajevo)
1992. (pod imenom RTV Bosne i Hercegovine)
1932. (kao radio-stanica)
Dostupnostpodručje BiH i djelomično susjednih država; ostatak svijeta preko satelita, kabla i Interneta
Bivši naziviRadiotelevizija Sarajevo (1969 - 1992)
RTVBiH (1992 - 1995)
BHT (1995 - 2000)
PBSBiH (2000 -2004)
Službeni websitewww.bhrt.ba

Bosanskohercegovačka radiotelevizija (skrać. BHRT) je zajednički naziv za državnu televiziju i radio u Bosni i Hercegovini. U periodu 1992-1998 nosila je naziv Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (skrać. RTVBiH), koja je nastala iz RTV Sarajevo. BHRT se finansira iz dijela RTV takse zajedno sa ostalim javnim emiterima FTV i RTRS. Upravna struktura utvrđena je Statutom BHT-a.

Program se emituje na područiju cijele Bosne i Hercegovine te na satelitu Eutelsat W2. Većina programa se producira iz RTV doma u Sarajevu te putem informativno tehnički centara (ITC) u Bihaću, Banjaluci, Mostaru,Tuzli, Zenici.

Emisije na BHT

Informativni program: Dnevnik , Vijesti BHT1, BHT Klub, Global, Tema dana, Na dnevnom redu, Nneriješen slučaj, Crta, Govor tišine, TV Liberty

Sportski program: BHT Sport, Majstori brzine

Dokumentarno savremeni program: BHT Arhiv, Mini portreti slikara, Euroimplus, Putevi zdravlja, Izazovi poljoprivrede, Josip Pejaković: U ime naroda, Duhovni mostovi, Smanji gas!

Zabavno muzički program: Konačno petak!, Sve u svemu, Jutarnji program (Dobro jutro), Kod kuće je najbolje

Program iz kulture: Figure, Dimenzija više, Sedma i osma umjetnost zajedno (Specijalni program tokom SFF)

Dječiji i omladinski program: Be ha te bebe, Mini school, Nema problema, Učilica, Uradi sam-uradi sama

Historijat[uredi | uredi kod]

Radiotelevizija Sarajevo 1945-92.[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Radiotelevizija Sarajevo

Prvi elektronski medij koji se nakon završetka Drugog svjetskog i rata i oslobođenja Sarajeva oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: "Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!" [1] koje je izgovorio Đorđe Lukić Cigo, prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u Sarajevu kao republička radiotelevizijska kuća za Bosnu i Hercegovinu a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema Jugoslavenske radiotelevizije.

Prve informacije na televiziji na prostoru BiH emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: Alija Nuhbegović, Jan Beran i Ismet Mehić) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija TV Beograd i TV Zagreb. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva "Oj Kozaro" emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio Jan Beran. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanski političari Hamdija Pozderac i Branko Mikulić.

Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na Šehitlucima kod Banja Luke. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža (RTV Ljubljana, RTV Zagreb, RTV Beograd, RTV Novi Sad, RTV Titograd, RTV Priština, and RTV Skoplje). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini Bjelašnici, a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05.00 do 24.00 sata). Prva stalna emisija "TV mjesečnik" - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz Banja Luke.

Radiotelevizija Sarajevo 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju "sarajevskom školom TV reportaže", a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje Komisije Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita prilikom njegove posjete tuzlanskom područiju. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je "uživo" emitiran "Večernji ekran" - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom "Ugursuz", prva humoristička serija "Karađoz" i festival dječije muzike "Mali šlager"). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na područiju grada Sarajeva) pod nazivom "Sarajevo 202" koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju "Zelena panorama" koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje RTV Dom-a u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80 % stanovništva Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos 14.Zimskih olimpijskih igara održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal (TVSA 3).

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

  1. http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija