Borgo (regija u Rimu)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Borgo
Grb
Grb
Površina
 - Ukupna 0,4877 km²[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 191.776[1]
Karta
Pozicija Borga na karti Rima

Pozicija Borga na karti Rima

Borgo (akronim R. XIV) je četrnaesti od 22 riona talijanskog glavnog grada Rima, koji leži na zapadnoj obali Tibera.

Sve do 1586. Borgo je bio dio Riona Ponte, tada je sam papa Siksto V. 9. decembra na svečanosti u Campidoglio proglasio Borgo samostalnim rionom. Zbog toga Borgo u svom grbu ima elemente grba Siksta V. (lav, zvijezda i tri planine).[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za Antičkog Rima Borgo je bio zona raskošnih vila i vrtova, među kojima su se isticali oni Agripinile i Domicije Lepide. U vremenu između Domicijana i Trajana podignut je cirkus za Naumahije (prikaz pomorskih bitaka). Na osnovu arheoloških ostataka iskopanih između Anđeoske tvrđave i Trga Risorgimento, procjenjuje se da mogao primiti oko 19.000 gledatelja.[2] U Borgu se lijevo od Bazilike sv. Petra nalazio i Neronov cirkus, kog je započeo graditi Kaligula, a završio Neron. On je podignut na mjestu gdje se nekad nalazila Vila Agripine Starije, za konjičke utrke, utrke dvokolica i kvadriga. Ulaz mu je krasio veličanstveni egipatski obelisk, koji je kasnije premješten na Trg sv. Petra.[2]

Borgo je počeo dobijati na važnosti širenjem kršćanstva, odnosno nakon što je car Konstantin podigao Staru baziliku Svetog Petra, i to tako da se istakne apsida sa kriptom u kojoj je grob sv. Petra.[2]

Za obranu groba sv. Petra od moguće Saracenske invazije počevši od 846. u samo četiri godine podignuti su bedemi oko Bazilike Civitas Leonina.[2]

Vremenom su oko Bazilike počele izrastati druge građevine za sve veći priliv hodočasnika iz cijele Evrope, koji su pohodili grob sv. Petra.[2] Tad su se počeli podizati nacionalni hospiciji scholae, pa je tako za Britance podignuta Schola Saxonum, sa crkvom Santo Spirito in Sassia, za Frizijce (stanovnici Frizije, regije između Sjeverne Nizozemske i Sjeverne Njemačke) Schola Frisorum sa crkvom San Magno (danas Santi Michele e Magno), za Franke Schola Francorum sa crkvom San Pietro i Schola Longobardorum s crkvom sv. Giustina.[2]

Ta četiri hospicija toliko su se proširila da su stekli fizionomiju pravih kolonija, pa se za taj kraj počelo koristiti ime borgo, jer su imenom burg ti sjevernjački narodi zvali utvrđeni grad.[2]

Između 1935. i 1937. porušeno je srce Borga kako bi se oslobodio prostor za izgradnju Via della Conciliazione koja vodi prema veličanstvenom Trgu sv. Petra.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]