Bonnie i Clyde

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Bonnie Parker i Clyde Barrow na zajedničkoj fotografiji 1933. godine

Bonnie Elizabeth Parker (1. oktobar 1910 – 23. maj 1934) i Clyde Chestnut Barrow također poznat kao Clyde Champion Barrow[1] (24. mart 1909 – 23. maj 1934) su bili dvoje profesionalnih kriminalaca koji su zajedno sa svojom bandom putovali središnjim dijelom SAD za vrijeme Velike depresije te izvodili pljačke i činili ubistva. Iako najpoznatiji po pljačkama banaka, za vrijeme svoje karijere su se najviše uzdržavali pljačkama trgovina i benzinskih stanica. Pažnju su privukli vještinom i sklonošću za korištenje oružja, te se vjeruje da su ubili najmanje devet policajaca i još nekoliko slučajnih namjernika, najčešće u nastojanju da izbjegnu hapšenje. Njihovi pothvati su izazvali određenu pažnju javnosti, a prije svega činjenica da su Parker i Barrow bili momak i djevojka, odnosno da je Parker opisivana jednako nasilno i beskrupulozno kao Barrow. Oboje su ubijeni u policijskoj zasjedi, a na temelju pronađenih fotografija, suvenira i drugih predmeta u njihovom skrovištu se sa vremenom počela stvarati reputacija najpoznatijeg odmetničkog tandema i jednog od najpoznatijih ljubavnih parova u američkoj historiji. Sa vremenom ih se počelo romantizirati, a što je vrhunac dobilo u biografskom filmu Bonnie i Clyde iz 1967. godine.

Bonnie Parker[uredi - уреди | uredi izvor]

Bonnie i Clyde
Bonnie i Clyde
Parker ispred automobila Ford V-8 B-400 1932. godine
Biografski podatci
Puno imeBonnie Elizabeth Parker
Rođenje1. oktobar 1910. (1910-10-01)
Rowena, Teksas, SAD
Smrt23. maj 1934. (dob: 23)
Parohija Bienville, Louisiana, SAD
32°26′28″N 93°05′34″W / 32.441217°N 93.092659°W / 32.441217; -93.092659 (Site of Bonnie Parker and Clyde Barrow Ambush)
Karijera
Statusubijena u policijskoj zasjedi

Bonnie Elizabeth Parker se rodila u mjestu Rowena kao drugo od troje djece zidara Charlesa Roberta Parkera (1884 - 1914) i šivačice Emme (Krause) Parker (1885 - 1944). Otac joj je umro u dobi od četiri godina. Prilikom odrastanja je u slobodno vrijeme pisala pjesme. Prije završetka drugog razreda, u dobi od 16 godina, napustila je gimnaziju kako bi se udala za Roya Thorntona, mladića koji je zbog sklonosti kriminalu i boravcima u zatvoiru često bio odsutan. Iako se nisu vidjeli od 1929. godine, od njega se formalno nikada nije razvela, te je nosila njegov vjenčani prsten u trenutku smrti. Nakon što ju je Thornton konačno napustio, doselila se u Dallas gdje je radila kao konobarica.

Clyde Barrow[uredi - уреди | uredi izvor]

Bonnie i Clyde
Bonnie i Clyde
Clyde Barrow na policijskoj fotografiji 1926. godine
Biografski podatci
Puno imeClyde Chestnut Barrow
Rođenje24. mart 1909. (1909-03-24)
Okrug Ellis, Teksas, SAD
Smrt23. maj 1934. (dob: 25)
Paroija Bienville, Louisiana
32°26′28″N 93°05′34″W / 32.441217°N 93.092659°W / 32.441217; -93.092659 (Site of Bonnie Parker and Clyde Barrow Ambush)
Karijera
Statusubijen u policijskoj zasjedi

Clyde Chestnut Barrow[2] se rodio u siromašnoj farmerskoj porodici, kao peto od sedmoro djece Henryja Basila Barrowa (1874 – 1957) i Cumie Talithe Walker (1874 – 1942). Odrastao je zapadnom predgrađu Dallasa, ispočetka u napuštenom vagonu, a potom pod šatorom. Prvi put je uhapšen 1926. godine nakon što nije na vrijeme vratio iznajmljeni automobil. Nešto kasnije je zajedno s bratom Buckom uhapšen zbog posjedovanja ukradenih purana. Iako je periodu od 1927. do 1929. bio zaposlen, također je povremeno pljačkao trgovine, krao automobile i obijao sefove. 1928. i 1929. je u nekoliko navrata hapšen, prije nego što je u aprilu 1930. poslan na izdržavanje kazne na zatvorskoj farmi Eastham.

Prilikom boravka na zatvorskoj farmi, Barrow je jednog od zatvorenika željetznom cijevi pretukao na smrt, a za što je motiv bilo učestalo seksualno napastvovanje. Barrowu je to bilo prvo ubistvo, ali za njega nije odgovarao, jer je jedan od zatvorenika, već ranije osuđen na doživotni zatvor, pristao preuzeti krivnju. U nastojanju da izbjegne težak fizički rad, Barrow je jednog od svojih su-uznika nagovorio da mu sjekirom odsiječe dva nožna prsta, a zbog čega je kasnije do kraja života šepao. Upravo u tom trenutku je njegova majka od vlasti uspjela ishoditi uvjetni otpust, temeljem koga je iz zatvora pušten samo šest dana kasnije 2. februara 1932. godine.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]