Bombardiranje Dresdena

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Bombardiranje Dresdena

razoren grad nakon bombardiranja
Lokacija Dresden, Treći Reich
Koordinate 51°20′N 13°44′W / 51.333°N 13.733°W / 51.333; -13.733Koordinate: 51°20′N 13°44′W / 51.333°N 13.733°W / 51.333; -13.733
Datum 13.-15. II 1945.
Meta Nijemci
Vrsta napada bombardiranje
Mrtvih 22.700-25.000
Počinitelji Kraljevske zračne snage, zračne snage Vojske SAD

Bombardiranje Dresdena bio je zračni napad na Dresden, glavni grad njemačke pokrajine Saksonije, tijekom zadnjih mjeseci drugoga svjetskoga rata u sklopu Evropskog bojišta. U četiri zračne racije, između 13. i 15. II 1945., korišteno je 722 teška bombardera britanske Kraljevske zračne snage (RAF) i 527 američke zračne snage Vojske SAD (USAAF), koji su ukupno izbacili više od 3.900 tona eksplozivnih bombi i zapaljivih naprava na grad.(Angell 1953)[1][2] Bombardiranje je uništilo preko 1.600 hektara (6,5 km2) grada i okolnog područja.[3] Poginulo je između 22.700 i 25.000 osoba,[4] većinom civila. Usljedile su još tri zračne racije - dvije 2.3. i jedna 17.4. - koje su kao cilj uzele željezničku prugu i industrijska područja.

Nakon rata, pokrenute su rasprave o opravdanosti ovakvih teških bombardiranja, te je postao jedan od moralnih causes célèbres drugoga svjetskoga rata.[5]

Američki izvještaj iz 1953. branio je operaciju i bombardiranje vojnih i industrijskih meta, jer je grad bio važno željezničko čvorište i komunikacijski centar, u kojem je bilo 110 tvornica i 50.000 radnika koji su podupirali njemački vojno-industrijski kompleks.[6] Nekoliko istraživača je tvrdilo da nisu sve komunikacijske infrastrukture postale mete, poput primjerice mostova, niti je bilo opsežnog razaranja izvan industrijskog središta grada.[7] Kritičari bombardiranja navode da je Dresden—koji se katkad spominjao kao "Firenca na Elbi" (Elbflorenz)—bio kulturno središte sa malim vojnim značajem, te da su napadi bili nesrazmjerni i neselektivni u usporedbi sa vojnim ciljevima.[8][9]

Broj poginulih bio je dugo vremena predmet sporova. 1945, njemačka vlada je naredila tisku da objavi preuveličani broj poginulih od 200.000, a neki su nacionalisti navodili i broj poginulih od čak 500.000.[10] Gradska uprava je procijenila da je realan broj poginulih otprilike 25.000 žrtava, cifra koju su potvrdila kasnija istraživanja, od kojih je zadnja bila ona gradskog vijeća iz 2010.[11]

Svoja iskustva u ovom događaju obradio je pisac Kurt Vonnegut u svojem romanu Klaonica-Pet.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Burleigh, Michael."Mission accomplished", The Guardian, 7.2. 2004.
  2. Potgieter & Liebenberg 2012, str. 134.
  3. Harris 1945.
  4. BBC News (14.2. 2005). "1945: Thousands of bombs destroy Dresden". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/14/newsid_3549000/3549905.stm. 
  5. Selden 2004, str. 30: Broj žrtava Dresdena se danas smatra manjima od nekih drugih gradova koje su bombradirali saveznici: Bombardiranje Tokija u Drugom svjetskom ratu 9–10.3. 1945. uzrokovalo je oko 100.000 smrti, a bombardiranje Hamburga u Drugom svjetskom ratu 1943. otprilike 50.000 smrti (Grayling 2006, str. 20)
  6. Angell 1953.
  7. McKee 1983, str. 62.
  8. Addison & Crang 2006, poglavlje 9, str. 194.
  9. McKee 1983, str. 61–94.
  10. Bergander 1998, str. 217.
  11. Neutzner 2010, str. 70.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]