Coordinates: 42°34′00″N 27°30′00″E / 42.56667°N 27.50000°E / 42.56667; 27.50000

Bombaški napad u Burgasu 2012.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bombaški napad u Burgasu 2012.
Aerodrom Burgas, mjesto zločina
LokacijaAerodrom Burgas, Burgas, Bugarska
Koordinate42°34′00″N 27°30′00″E / 42.56667°N 27.50000°E / 42.56667; 27.50000
Datum18. 7. 2012 (2012-07-18)
MetaIzraelci
Mrtvih7
Ranjenih32
PočiniteljMuhamed Hasan al-Huseini[1]
Osumnjičeni počinitelj(i)Meliad Farah
Hasan al-Hadž Hasan[1][2]

Bombaški napad u Burgasu 2012. bio je teroristički napad[3] koji je 18. jula 2012. izvršio bombaš samoubojica u putničkom autobusu punom izraelskih turista na Aerodromu Burgas, u istoimenom gradu u Bugarskoj.[4] Autobus je prevozio četrdest i dvoje Izraelaca, većinom mladež,[5] od aerodroma do njihovih hotela, nakon što su stigli letom iz Tel Aviva. Eksplozija je ubila bugarskog vozača i petero Izraelaca[6] te ranila trideset i dvoje osoba. Međunarodna zajednica osudila je ovaj bombaški napad.[3]

Odgovornost[uredi | uredi kod]

Bugarska policija je 18. jula 2014. kao bombaša samoubojicu identificirala Muhameda Hasana al-Huseinija, 25-godišnjeg libanonsko-francuskog državljanina.[1] Njegov identitet utvrđen je DNK analizom, a otkriveno je i da se služio krivotvorenom vozačkom dozvolom s lažnim imenom Jacque Felipe Martin.[1] Godinu dana ranije, bugarska agencija za nacionalnu sigurnost (DANS) obznanila je i imena dvojice Libanonaca osumnjičenih za umiješanost u napad – 32-godišnjeg australskog državljanina Meliada Faraha i 25-godišnjeg kanadskog državljanina Hasana al-Hadža Hasana.[1][2] Uz identitet, agencija je objavila i fotografije navedene dvojice.[2][7] Odgovornost za napad nije preuzela niti jedna organizacija, izuzevši dotad nepoznatu Bazu džihada (Kaedat al-Džihad).[8] Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova negiralo je njenu ulogu, a izraelski mediji objavili su da postoji mogućnost da je ista dijelom globalne terorističke mreže ili da je samo paravan za prikrivanje pravog počinitelja.[8]

Pitanje odgovornosti za napad bilo je popraćeno kontroverzama unutar Bugarske, EU, Izraela i Libanona. Određeni Izraelci prozivali su vlasti zbog slabe zaštite svojih turista i napad su opisali obavještajnim neuspjehom za njihove službe, što je negirano od strane ministra obrane uz opasku da "Izrael čini sve u prikupljanju podataka diljem svijeta i da nema razloga za ispričavanje".[8] Neposredno nakon napada, prije provođenja preliminarne istrage, vodeći izraelski političari za zločin su optužili Iran i Hezbolah.[1][3][9] Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prvi je direktno prozvao Iran i izjavio da će "snažno uzvratiti protiv iranskog terorizma",[3] ministar obrane Ehud Barak za napad je optužio Hezbolah, a ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman zajedno s tom organizacijom i iransku Revolucionarnu gardu.[8] Sa sličnim optužbama ubrzo su im se pridružili i američki političari.[3][8] Hezbolahovi predstavnici opovrgnuli su bilo kakvu povezanost,[1] navodeći da "ne traže osvetu za smrt Imada Mugnijaha putem napadanja turista".[3] Optužbe je također odbacio Iran čiji su dužnosnici osudili napad i opisali prozivke "propagandom i psihološkim ratom službenog Washingtona i proizraelskih lobija".[10]

Bugarska je tokom prvih sedam mjeseci istrage bila suzdržana,[11] a u februaru 2013. ministar unutarnjih poslova Cvetan Cvetanov izjavio je da "postoje veze da su dvojica osumnjičenih članovi vojnog krila Hezbolaha".[11] Rob Wainwright, direktor Europola, izjavio je da nisu pronađeni dokazi o povezanosti napada s Iranom ili nekom od grana al-Kaide, te da se pretpostavka o umiješanosti Hezbolaha temelji na boravku osumnjičenih u Libanonu (20062010), forenzičkim nalazima i tipu napada.[11] Wainwright je dodao da istražitelji vjeruju da napadač nije imao namjeru umrijeti u napadu.[11] S druge strane, američki državni sekretar John Kerry veze je opisao kao "jasne i nepovratne". Četiri mjeseca kasnije, nakon što je desno-centrističku vladu zamijenila socijalistička, službena Sofija zauzela je blaži stav po pitanju umiješanosti Hezbolaha i umjesto "snažne pretpostavke" počelo se govoriti o "indikaciji".[9][12] Dana 5. juna 2013. novi bugarski ministar Kristijan Vigenin je objavio da "nema pouzdanih dokaza o umiješanosti Hezbolaha, vlasti i dalje nastavljaju skupljati dokaze".[13]

Istovremeno, unutar Europske Unije odvijale su se polemike o uvrštenju Hezbolaha na listu terorističkih organizacija, za što su najsnažnije lobirali Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael.[9][11][12] Navedeno uvrštenje na temelju pretpostavke kritizirao je Vigenin,[12] kao i drugi političar i analitičari koji su istaknuli da se pravi motivi kriju u podilaženju izraelskoj, francuskoj, britanskoj i američkoj politici na Bliskom Istoku, konkretno u Sirijskom ratu i Libanonu.[9][12][14] Određeni bugarski analitičari prozvali su svoju vladu da podliježe međunarodnim pritiscima, što je tada već bivši ministar Cvetanov negirao.[9] Nekoliko dana uoči konačne rasprave EU o Hezbolahu, u julu 2013. bugarski ministar Cvetlin Jovčev izjavio je da postoje "jasni znakovi o ulozi Hezbolaha u napadu", međutim, identitet napadača i lokacija dvojice osumnjičenih i dalje su bili nepoznati.[15] Krajem istog mjeseca članice EU odlučile su da se na listu terorističkih grupa uvrsti vojno krilo Hezbolaha, apostrofirajući kao glavne razloge napad u Burgasu i učešće u Sirijskom ratu.[14] Odluka je pozdravljena od strane SAD-a i Izraela, dok su osude pristigle iz Libanona, Irana, Rusije i Kine.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Burgas attack: Bulgaria names anti-Israeli bomber”. BBC. 
  2. 2,0 2,1 2,2 МВР разкри самоличността на атентаторите от Сарафово
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Barak Ravid; Zohar Blumenkrantz; Natasha Mozgovaya, Haaretz. „7 reported killed in terror attack against Israelis in Bulgaria”. Haaretz. Pristupljeno 20. jula 2012. 
  4. „he:משרד החוץ: מניין ההרוגים ירד לשבעה, בהם 6 ישראלים” (hebrejski). Ynet. 19. jula 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-21. Pristupljeno 19. jula 2012. 
  5. „Israel blames Iran for deadly attack on bus of Israeli youth visiting Bulgaria”. New York Daily. Pristupljeno 20. jula 2012. 
  6. „Атентатът в Бургас почерни и Юруково”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-21. Pristupljeno 2017-07-15. 
  7. Photos of Burgas attack suspects released, Ynetnews (25. jula 2013)
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Yaakov Katz (21. jula 2012). „Previously unknown group claims Burgas attack”. Jerusalem: The Jerusalem Post. Pristupljeno 16. jula 2017. 
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Eric Randolph (4. juna 2013). „UK bid to blacklist Hezbollah faces EU opposition”. London: The Independent. Pristupljeno 16. jula 2017. 
  10. „US-Israeli claim on Iran role in Bulgaria attack, psywar: Lawmaker”. Tehran: Press TV. 23. jula 2012. Pristupljeno 16. jula 2017. [mrtav link]
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 „Hezbollah suspected in Bulgaria bus bombing”. Doha: Al Jazeera. 6. februara 2013. Pristupljeno 16. jula 2017. 
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 „Bulgaria now says Hezbollah's role in bus bombing unproven”. Beirut: The Daily Star. 5. juna 2013. Pristupljeno 16. jula 2017. 
  13. http://www.novinite.com/view_news.php?id=150984
  14. 14,0 14,1 Justyna Pawlak, Adrian Croft (22. jula 2013). „EU adds Hezbollah's military wing to terrorism list”. Reuters. Pristupljeno 16. jula 2016. 
  15. Angel Krasimirov (18. jula 2013). „Bulgaria says clear signs Hezbollah behind Burgas bombing”. Reuters. Pristupljeno 16. jula 2017.