Bogić Bogićević

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ukoliko ste tražili fudbalskog trenera, v. Bogić Bogićević (trener).


Bogić Bogićević
6. bosanskohercagovački član predsjedništva SFRJ
Na položaju
16. maj 1989 – 27. april 1992
Prethodi Raif Dizdarević
Slijedi položaj ukinut
Lični detalji
Rođenje Ugljevik, NR BiH, FNRJ
Nacionalnost bosanski Srbin
Politička stranka Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (od 1990)
Savez komunista Jugoslavije (BiH) (do 1990)


Bogić Bogićević (rođen 15. maja 1953. u Ugljeviku[1]) je bosanskohercegovački i bivši jugoslavenski političar, poznat po tome što je kao posljednji član Predjedništva SFRJ iz Bosne i Hercegovine imao važnu ulogu u događajima vezanima za raspad Jugoslavije.

Bogićević se rodio u porodici bosanskih Srba. U Predsjedništvo SFRJ je izabran neposredno pred uvođenje demokratskog višepartijskog sistema, ali u vrijeme kada se tada vladajući Savez komunista BiH okrenuo reformama u tom smjeru; tako je Bogićevića umjesto Skupštine SR BiH izabrali glasači između pet, formalno nezavisnih kandidata. Bogićević je u Predsjedništvu SFRJ nastojao zastupati službeno stajalište SR BiH o tome da se zajednička država sačuva kroz kompromisno redefiniranje njenog ustavnopravnog poretka. Godine 1990. je iazabran za predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka. Zbog svojih je stavova, međutim, došao u sukob sa Miloševićem i vodstvom JNA, te je upravo njegov glas u martu 1991. spriječio uvođenje izvanrednog stanja u SFRJ. Nakon izbijanja rata u Sloveniji se sa svojim makedonskim kolegom Vasilom Tupurkovskim sudjelovao u pregovorima o puštanju zarobljenih pripadnika JNA. U jesen 1991. se neformalno povukao iz Predsjedništva.

U narednom periodu, bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta SR BiH, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, i predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.[2]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]