Bogatić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Bogatić (razvrstavanje).
Bogatić

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Mačvanski
Opština Bogatić
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 7350
Geografija
Koordinate 44°50′09″N 19°28′30″E / 44.835833°N 19.475°E / 44.835833; 19.475
Nadmorska visina 84 m
Bogatić na mapi Srbije
Bogatić
Bogatić
Bogatić (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 15350
Pozivni broj 015
Registarska oznaka


Koordinate: 44° 50′ 09" SGŠ, 19° 28′ 30" IGD

Bogatić (Богатић) je naselje u Republici Srbiji. Središte je istoimene opštine Bogatić, koja ima oko 32.990 stanovnika. Nalazi se u Mačvanskom okrugu. Udaljeno je 98km, zapadno, od glavnog grada Beograda. Prema popisu iz 2002. bilo je 7350 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 7346 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Okolina Bogatića bila je naseljena još pre početka naše ere. Za vreme rimske vladavine u ovoj oblasti razvila su se mnoga naselja, a izgleda, i na području gde se nalazi današnji Bogatić, jer su ovde pronađeni fragmenti rimskih cigala i crepova. Bogatić se prvi put pominje za vreme austrijske okupacije Srbije 1718-1739. godine, sa 44 porodice. Kada su Austrijanci,1718. godine osnovali u ovoj oblasti šabački distrikt, koji je brojao 75 naseljenih mesta, Bogatić je među njima bio najveće mesto. Za vreme prvog srpskog ustanka, Bogatić je bio središte Mačve. Godine 1818. imao je 201 kuću. Za vreme kneza Miloša, počela su da se uređuju sela u Mačvi. Tada je i Bogatić dobio tip gradskog, mačvanskog, drumskog naselja. Gradom/varošicom je proglašen 1924. godine. Stanovništvo Bogatića pretrpelo je velike gubitke u balkanskim ratovima 1912-1913. a naročito za vreme prvog svetskog rata 1914-1918. godine. Pri upadu u Mačvu 1914. godine, austro-ugarski vojnici vršili su velika zverstva u Bogatiću i okolini.U toku narodne revolucije, Bogatić s okolinom bio je poprište žestokih borbi. Grad je nekoliko puta oslobađan u 1941. godini. Sredinom jula 1941. godine na Bubanji, u neposrednoj blizini Bogatića, formiran je Mačvanski narodnooslobodilački odred koji je 7. avgusta iste godine napao i zauzeo Bogatić. U centru grada podignut je spomenik Miki Mitroviću i palim borcima u narodnooslobodilačkom ratu.

Demografija[uredi | uredi kod]

U gradu Bogatić živi 5910 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,6 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U gradu ima 2289 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,21.Prema popisu iz 2002 grad Bogatić je imalo 7.350 stanovnika. Prema popisu iz iste godine opština Bogatić imala je 32.990stanovnika. Ovaj grad je velikim delom naseljen Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 5662 [1]
1953. 6287
1961. 6413
1971. 6834
1981. 7225
1991. 7346 7246
2002. 7750 7350
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
6890 93.74%
Romi
  
277 3.76%
Crnogorci
  
14 0.19%
Jugosloveni
  
14 0.19%
Hrvati
  
13 0.17%
Ukrajinci
  
3 0.04%
Makedonci
  
3 0.04%
Rusini
  
2 0.02%
Muslimani
  
1 0.01%
Mađari
  
1 0.01%
Bugari
  
1 0.01%
nepoznato
  
80 1.08%


Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]

Grad Bogatić smešten je u zapadom delu Republike Srbije. Od najbližeg, većeg, grada, Šapca, udaljen 22 kilometara severozapadno, a od glavnog grada, Beograda, 98 kilometara zapadno. Bogatić zauzima zapadni deo plodne i bogate mačvanske ravnice, koja je obgrljena dvema rekama: sa zapada Drinom, a sa severa i istoka rekom Savom. Bogatić obiluje velikim količinama podzemne vode, pa je skoro isključivi vid vodosnadbevanja stanovništva Mačve iz podzemnih izvora. Hidrografska mreža gravitira prema reci Savi i ima izgled lepeze sa čvorom kod Šapca. Klima u Bogatiću je umerenokontinentalna.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

U gradu se nalaze znamenitosti kao što su: Zgrada starog okružnog načelstva, spomenik Miki Mitroviću i palim borcima u Drugom svetskom ratu, i Hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, koji važi za jedan od najlepših i najstarih hramova u Mačvi.

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]