Prijeđi na sadržaj

Bobova

Izvor: Wikipedija
Bobova
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Kolubarski
Grad Valjevo
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 309
Geografija
Koordinate 44°10′N 19°25′E / 44.16°N 19.42°E / 44.16; 19.42
Nadmorska visina 453 m
Bobova na karti Srbije
Bobova
Bobova
Bobova na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj 014
Registarska oznaka VA


Koordinate: 44° 09′ 36" SGŠ, 19° 25′ 12" IGD
Bobova je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 309 stanovnika.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Bobova živi 335 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,3 godina (46,0 kod muškaraca i 50,7 kod žena). U naselju ima 131 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Prvim stanovnicima Bobove smatraju se par porodica koje su došle u seobi Srba iz sela Bobovo u Polimlju (današnja Crna Gora, opština Pljevlja), koje su se nastanile na brdu Komić. Po njima je selo dobilo ime. U toku kasnijih seoba, Bobovu su naseljavale brojne porodice koje su se doseljavale uglavnom iz Hercegovine (stare Hercegovine tj današnje Crne Gore, i delova Hercegovine koje danas pripadaju BiH). Tako su neke porodice poreklom iz Morače, Žabljaka, Nikšićkih rudina, Klobuka, Konjica..... Takva priča važi za celu Valjevsku Podgorinu čije je stanovništvo preko 92% doseljeno uglavnom u drugoj seobi Srba, iako je naseljavanje teklo i ranije tokom i nakon prve seobe Srba, jer su vrletne i teško prohodne planine valjevske Podgorine pružale utočište za narod koji se sklanjao od turske osvete, nakon austroturskih ratova u kojima je vojevao protiv Turaka.

Historija

[uredi | uredi kod]

Poznata istorijska ličnost iz Bobove jeste knez Jovan Simić Bobovac (1775-1832). Poreklo Simića je iz Nikšićkih Rudina, iz hercegovačkog plemena Drobnjaci.

Jovan Simić od Bobove, portret, ulje na platnu, prva polovina 19. veka, autor nepoznat, privatna kolekcija.

Učestvovao je u bitkama Prvog i Drugog srpskog ustanka na čelu podgorske knežine, koja je u tom doba često nazivana i „Bobovčeva knežina“. Pre nego je postao knez, u Memoarima prote Mateje Nenadovića pominje se kao buljukbaša (zapovednik vojske) kod kneza Ilije Birčanina iz susednog sela Suvodanje. Nakon seče knezova i pogibije kneza Ilije Birčanina 1804. godine, i kneza Milića Kedića 1809. godine, na čelo podgorske knežine staje knez Jovan Simić.

1832. godine suprotstavlja se apsolutizmu Miloša Obrenovića i odbija da pošalje Valjevce na kuluk u Beograd. No, ta činjenica nije ni do danas razjasnila tačan uzrok njegove iznenadne smrti koja je nastupila 14/26. jula 1832. g. Naime nakon napada iz zasede grupe nepoznatih ljudi, a koji su vrlo verovatno mogli biti i Turci iz sokolske nahije željni osvete usled Bobovčeve uloge u njihovom preseljenju u Bosnu, Bobovac naprasno umire od posledica ranjavanja, i to, u šezdeset sedmoj godini života.. Sahranjen je u kameničkoj crkvi.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 879 [1]
1953. 899
1961. 828
1971. 691
1981. 565
1991. 479 479
2002. 391 391
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
387 98.97%
Crnogorci
  
1 0.25%
Mađari
  
1 0.25%
nepoznato
  
1 0.25%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]