Blobjekt
Blobjekt (eng. blobject, zaobljeni objekt) je dizajnerski proizvod, često jarko obojeni kućni predmet koji ima glatke krivulje i bez oštrih rubova. Riječ je portmanteau riječi "blob" (eng. mrlja, bezoblična forma) i "objekt".
Blobjekti mogu biti izrađeni od bilo kojeg materijala u bilo kojoj veličini ili mjerilu za dom, ured, automobil ili vanjski prostor. Uobičajeni materijali koji se koriste u izradi bloketa su plastika (posebno polikarbonat, polipropilen ili polietilen), metal i guma, s ciljem da se postigne organskiji i živopisniji osjećaj.
Porijeklo termina je sporno, ali se često pripisuje ili dizajneru i autoru Stevenu Skovu Holtu[1] ili dizajneru Karimu Rashidu.
Holt je definirao blobject kao šareni, masovno proizvedeni, plastični, emocionalno privlačan potrošački proizvod sa zakrivljenim, fluidnim oblikom. Taj fluidni i zaobljeni oblik najizrazitija je osobina blobjekta.
Rashid, savremeni dizajner koji je napisao knjigu Želim promijeniti svijet, bio je rani predvodnik u stvaranju blobjekata i postao je jedan od najslavnijih dizajnera svoje generacije.
Iako se često smatra modernim konceptom, blobjekti se mogu pratiti sve do pretpovijesnih skulptura poput Venere iz Willendorfa. Početkom 20. stoljeća, u djelima Joana Miróa i Jeana Arpa pojavile su se ove karakteristike. Nakon Drugog svjetskog rata, ovi su se dizajni počeli pojavljivati u kućanskim predmetima poput stolice La Chaise.[2]
U 1990-ima, dizajneri poput Philippea Starcka, Marca Newsona i Karima Rashida predvodili su put u korištenju tehnologije. Mnogi od najpoznatijih blobjekata pojavili su se u toj deceniji.[3]
Blobjekti se također mogu pronaći u većini područja savremene vizualne kulture.[2] Blobjekti mogu biti tipografski font (Neville Brody), animacija (Monica Peon), komad namještaja (Marc Newson), odjevni predmet (Rei Kawakubo), motocikl (GK Dynamics), automobil (GEMCAR), zgrada (Future Systems), slika (Rex Ray), skulptura (Hadeki Matsumoto) ili keramički rad (Kenneth Price).
Trend blobjekata uvelike je potaknut napretkom u kompjuterski potpomognutom dizajnu, vizualizaciji informacija, brzoj izradi prototipa, materijalima i injekcijskom prešanju. Ove tehnologije dale su dizajnerima priliku da koriste nove oblike i istraže transparentnost i translucencija bez značajnih dodatnih proizvodnih troškova.
- ↑ „Biografija Stevena Skova Holta sa CA College of the Arts”. Arhivirano iz originala na datum 2009-05-18. Pristupljeno 2009-07-08.
- ↑ 2,0 2,1 Brooke, Eliza (21 December 2018). „Uspon bloba (u uređenju doma)” (en). Vox. Pristupljeno 3 August 2022.
- ↑ „Kobble lampe Karima Rashida kanaliziraju senzualni minimalizam – i blobjekte” (en-US). Yahoo News. 2022-03-16. Pristupljeno 2024-01-21.
- Sterling, Bruce, (2002). Tomorrow Now: Envisioning the Next Fifty Years, Random House, ISBN 978-0-679-46322-1
- Skov Holt, Steven; Holt Skov, Mara, (2005). Blobjects & Beyond: The New Fluidity in Design, Chronicle Books, ISBN 978-0-8118-4765-0
- Rashid, Karim, (2001). I Want to Change the World, Universe Publishing, ISBN 978-0-7893-0531-2