Blato (Mljet)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Blato
Blato is located in Hrvatska
Blato
Blato
Blato na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Dubrovačko - neretvanska
Općina/Grad Mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Geografske koordinate
 - z. š. 42.76245 N
 - z. d. 17.48131 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 46
Pošta 20 225
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Blato.jpg
Blato, naselje smješteno uz vrlo plodno Blatsko polje
Crkva sv. Petra i Pavla u Blatu

Blato (tal. Blatta di Méleda) je naselje na otoku Mljetu. Smjestilo se na srednjem dijelu otoka, uz vrlo plodno, istoimeno, polje.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Dolaskom slavenskog stanovništva na Mljet, osnivaju se prva stalna naselja na otoku. Blato je nastalo kao treće naselje, smjestivši se uz vrlo plodno polje, koje se se nalazi u neposrednoj blizina Blatske blatine, izvora pitke vode, koja je natapakla cijelo polje i koja je dala naselju samo ime. Zbog svog odličnog položaja, Blato je u jednom trenutku bilo toliko veliko naselje da je imalo vlastitu osnovnu školu, koja danas više nije otvorena.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Blato je oduvijek bilo jedno od većih naselja na otoku, ali zbog iseljavanja stanovništa na obalu, poglavito u naselja Ropa i Kozarica, svakim popisom stanovnika Blato bilježi pad broja stanovnika. Popisom iz 2001. godine, Blato je naseljavalo 46 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje je smješteno podno vrlo visokog brda, na rubnim dijelovima iznimno plodnog polja, koje je bilo potpuno zaštićeno sa svih strana te nije bilo straha od nenadanih napada i to su bili glavni uvjeti da Blato svoje gospodarstvo temelji na uzgoju vinove loze te izlovu jegulja, koje se u zimsko vrijeme mrjeste u obližnjoj blatini. Svoje proizvode stanovništvo je izvozilo u Dubrovnik preko 4 km udaljene luke Kozarice. Danas se stanovništvo još uvijek bavi uzgojem vinove loze, ali gradnjom vodocrpilišta, postaje otočni vodovodni centar, vrlo bitan u ljetnim mjesecima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik