Prijeđi na sadržaj

Bitka za Singapur

Izvor: Wikipedija
Bitka za Singapur
Segment Pacifičkog rata

General-pukovnik Arthur Percival (desno) u pratnji Kazushija Sugite odlazi na pregovore o kapitulaciji savezničkih snaga u Singapuru, 15. veljače 1942. godine
Datum 8.15. veljače 1942.
Lokacija Singapur, Tjesnačka naselja
Ishod Odlučujuća japanska pobjeda
Teritorijalne
promjene
Početak japanske okupacije Singapura
Sukobljene strane
 Japansko Carstvo
Komandanti i vođe
Snage
85,000 trupa
300 komada artiljerije
1,800+ vozila
200 AFV-ova
208 komada protutenkovske artiljerije
54 komada artiljerije u utvrdi[a][b]
36,000 trupa
440 komada artiljerije[4]
3,000 vozila[5]
Žrtve i gubici
oko 5,000 mrtvih
oko 80,000 ranjenih i zarobljenih
1,714 mrtvih
3,378 ranjenih

Bitka za Singapur[c], u anglofonoj literaturi i Pad Singapura (engleski: Fall of Singapore), bila je važna bitka u sklopu Pacifičkog rata tijekom Drugog svjetskog rata. U borbama koje su trajale od 8. do 15. veljače 1942. godine, Japansko Carstvo porazilo je Britance i preuzelo kontrolu nad Singapurom, koji je bio britanska utvrda na Dalekom istoku. Singapur je, zapravo, bio najvažnije britansko vojno i ekonomosko središte na Dalekom istoku te je bio izrazito važna lokacija u britanskim obrambenim planovima iz međuratnog perioda. Pad Singapura rezultirao je najvećom britanskom kapitulacijom u historiji.

Bitka

[uredi | uredi kod]

Prije same bitke, japanski general Tomoyuki Yamashita s otprilike 30,000 ljudi napredovao je duž Malajskog poluotoka u sklopu Malajske kampanje. Britanci su pogrešno vjerovali kako je malajska džungla neprobojna, što je Japancima omogućilo brz prodor i dalo im priliku da iznenade savezničke snage. Britanski general-pukovnik Arthur Percival zapovijedao je s oko 85,000 trupa u Singapuru, međutim većina njih nije imala stvarnog borbenog iskustva. Iako su Britanci imali brojčanu nadmoć, većina vode kojom se opskrbljivao Singapur dolazila je s kopna. Britanci su uništili prolaz, prisilivši tako Japance na improvizirani prelazak preko Džohorskog tjesnaca. Singapur je bio toliko strateški važan da je premijer Winston Churchill naredio Percivalu da ga brani do posljednjeg čovjeka.

Međutim, Japanci su vješto iskoristili slabosti britanske obrane, napavši najslabije točke na Singapuru te su 8. veljače 1942. godine uspostavili mostobran. Kako je Percival očekivao prodor sa sjevera, dio koji su napali Japanci nije bio dobro branjen. Saveznici su se suočili s nizom problema u komunikaciji i zapovjedništvu tako da je dio oko japanskog mostobrana bio prilično izložen, bez učinkovite obrane. Japanci su nastavili svoj prodor, a Saveznici su ubrzo ostali bez zaliha. Do 15. veljače, Saveznici su oko milijun civila nagurali na usko područje – oko 1% ukupne površine otoka – koje je još uvijek bilo pod njihovom kontrolom. Istovremeno, japanski su avioni konstantno gađali izvore pitke vode te se očekivali da će vode ponestati u roku od nekoliko dana. No, i Japanci su bili pri kraju s vlastitim zalihama te je Yamashita pod svaku cijenu htio izbjeći borbe u samom naselju.

Po drugi put od početka borbe, Yamashita je zahtijevao bezuvjetnu predaju Britanaca; Percival je u konačnici popustio te se u poslijepodnevnim satima 15. veljače 1942. godine predao. Oko 80,000 britanskih trupa (Britanci, Indijci, Australci i lokalni borci) palo je u ratno zarobljeništvo te su se pridružili 50,000 ratnih zarobljenika koje su Japanci držali još od Malajske kampanje; velik broj njih umrijet će od zanemarivanja, zlostavljanja ili prisilnog rada. Churchill je pad Singapura nazvao najvećom katastrogom u britanskoj vojnoj historiji.

Posljedice

[uredi | uredi kod]

Japanci su držali Singapur do samog kraja rata. Tri dana nakon kapitulacije, Japanci su započeli proces znan kao Sook Ching, masovna ubojstva u kojima su tisuće civila izgubili živote. Oko 40,000 ratnih zarobljenika, uglavnom prisilno, pridružilo se Indijskoj narodnoj armiji koja se borila s Japancima u Burmanskoj kampanji. Ovi su događaji, zajedno s ranijim potapanjem brodova Prince of Wales i Repulse te nizom vojnih poraza u tom periodu, značajno umanjili britanski ugled u svijetu te su doprinijeli slabljenju britanske kolonijalne moći u jugoistočnoj Aziji nakon rata.

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. U Singapuru, Japanci su preuzeli 742 komada raznoraznog oružja te oko 2,000 vozila.[1]
  2. Blackburn i Hack navode da su Japanci preuzeli 226 komada britanske artiljerije tijekom same opsade Singapura, uključujući i artiljeriju iz same utvrde (172 komada bez iste),[2] ali čini se kako taj popis nije potpun.[3]
  3. Na lokalnim jezicima:
    • kineski: 新加坡戰役
    • malajski: Pertempuran Singapura
    • tamilski: சிங்கப்பூரின் வீழ்ச்சி
    • japanski: シンガポールの戦い

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Allen 2013: str. 300–301
  2. Blackburn & Hack 2004: str. 74
  3. Blackburn & Hack 2004: str. 193
  4. Allen 2013: str. 169
  5. Toland 2003: str. 272

Literatura

[uredi | uredi kod]

Knjige

Časopisi

Novinski tekstovi

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]