Bitka na Halisu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Halisa
Rijeka Halis (Kizil) u današnjoj Turskoj Rijeka Halis (Kizil) u današnjoj Turskoj
Datum 28. 5. 585. pne.
Lokacija rijeka Halis (Kizil), današnja Turska
Ishod Primirje; borbe obustavljene zbog pomrčine Sunca, rijeka Halis proglašena granicom dvaju država
Casus belli * Medijsko-lidijski pogranične razmirice
* Odbijanje Alijat II. da Kijaksaru izruči skitske bjegunce (Herodot)
Sukobljeni
Medijska Monarhija Lidija
Vođe
Kijaksar Alijat II.
Vojne snage
Nepoznato Nepoznato
Posljedice
Gubici:
Nepoznati
Gubici:
Nepoznati

Bitka kod Halisa ili bitka pomrčine odrigrala se 28. 5. 585. pne. na rijeci Halis (Kizil u današnjoj Turskoj); između Medijske Monarhije i Lidije[1]. Predstavljala je posljednji okršaj u petogodišnjem sukobu između Alijata II. od Lidije i Kijaksara od Medije, a naglo je prekinuta zahvaljujući potpunoj pomrčini Sunca. Ona je shvaćena kao znamenje, odnosno znak da bogovi žele da se borba prekine.

Budući kako se točni datumi pomrčine mogu precizno izračunati, bitka pomrčine predstavlja jedan od najstarijih povijesnih događaja kojem je poznat točan datum (ovaj račun temelji se na proleptičkom Julijanskom kalendaru).

Povod[uredi | uredi kod]

Moderni historičari vjeruju kako je rat između Medijske Monarhije i Lidije izbio zbog lidijskih teritorijalnih pretenzija u Maloj Aziji. Ipak, grčki historičar Herodot kao povod spominje priču o skitskim lovcima koje je unajmio Kijaksar[2], te koji su nakon što ih je kralj prekorio zbog neuspjelog lova ubili kraljevog sina i servirali mu ga za večeru. Kada je Kijaksar otkrio taj zločin, lovci su pobjegli u Sard, odakle ih kralj Alijat II. nije htio izručiti Medijcima[2].

Posljedice[uredi | uredi kod]

Nakon što je izbila pomrčina Sunca borbe su zaustavljene, a zaraćene snage sklopile su primirje kojim je određeno da rijeka Halis postane granicom između Medijske Monarhije i Lidije[3]. Također, sklopljen je i diplomatski brak između lidijske princeze Arijene i Kijaksarovog sina Astijaga[2].

Pomrčina[uredi | uredi kod]

Prema Herodotu (I. 74.)[2]:

Šeste godine ratovanja odigrala se bitka u kojoj se dogodilo to kako je u početku borbi dan naglo postao noć. Takvu promjenu Jonjanima je prorekao Tales iz Mileta koji je tvrdio kako će se dogoditi upravo te godine. Međutim, nakon što je dan postao noć Lidijci i Medijci su to protumačili kao da se netko odozgora ljuti na njih, pa su sklopili mir.

Istraživanja NASA-e dokazala su kako se pomrčina Sunca zaista dogodila 28. 5. 585. pne.; potpuna pomrčina se dogodila se na sjeveru Atlanskom oceanu, dok se iznad jugozapadne Anatolije u ranim večernjim satima dogodila djelomična pomrčina[4].

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Bitka kod Halisa (Fouman.com) Arhivirano 2010-03-18 na Wayback Machine-u
  • G. B. Airy: On the Eclipses of Agathocles, Thales, and Xerxes, Kraljevsko društvo u Londonu, 1853., 143. svezak, str. 179.-200.
  • Alden A. Mosshammer: Thales' Eclipse, American Philological Association, 1981., 111. svezak, str. 145.-155.