Bistrica (Drina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kanjon Bistrice

Bistrica (u gornjem toku naziva se i Dopropoljska rijeka) jest lijeva pritoka rijeke Drine. Izvire ispod planine Treskavice, iz pećine podno stijene Siljevice, na 1280 m nadmorske visine. U Drinu se ulijeva u mjestu Brod na Drini. Cijelim tokom teče kroz istočni dio Bosne i Hercegovine i pripada Crnomorskom slivu. Dužina rijeke iznosi 43,3 km, površina sliva joj je 425,0 km².

Ubrzo nakon izvora sastaje se sa Vratanjskom vodom koja dolazi iz pravca Bosanskog vratla i Kobiljače. Teče kroz Meždra, Božanoviće i Dobro Polje. U samom Dobrom Polju ispod Videža izvire rječica Toplica koja se nakon stotinjak metara uliva u Bistricu. Dobropoljska uvala dužine desetak kilometara i širine oko tri kilometra okružena je brdima Rogoj, Borovac, Božur, Golubovo brdo i Veliko brdo.

Nakon toga teče kroz prirodni tunel Samar (nazvan tako jer oblikom podsjeća na samar za konje). Predstavlja riječnu, tunelsku pećinu dužine oko stotinu metara i visine oko 30 metara.

Prima vode Varoške rijeke, Govze, Oteše i Koline. Od Samara do Miljevine probila je uski kanjon kroz Sijeračke stijene. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem s eocenskim pješčanim piramidama kod Miljevine.

Pećine u kanjonu Bistrice[uredi | uredi kod]

U blizini Pješčanih piramida je pećina Ledenjača, spomenik prirode i jedna od rijetkih pećina s prahistorijskim crtežima.[1][2]

Pećina Kuk smještena je u kanjonu u Sijeračkim stijenama, u blizini naselja Budanj. Sastoji se iz nekoliko kanala razvijenih u dva nivoa ukupne dužine 688 metara. Ukrašena je svim formama pećinskog nakita. Predstavlja i paleontološki lokalitet. Tu su pronađeni ostaci kostiju pećinskog medvjeda (Ursusspelaeus) stari između 36.000 i 40.000 godina.[3]

Na jednom dijelu rijeka Bistrica ponire i opet se pojavljuje tok nakon 3–5 km.

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]