Bistrița-Năsăud

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bistriţa-Năsăud
Pozicija Bistriţe-Năsăud na karti Rumunjske
U sastavu Rumunjske
Upravni oblik okrug
Glavni grad Bistriţa
predsjednik Emil Radu
Površina 5355 km²
Stanovništvo 286.225
Gustoća 53 stanovnika na km²
Web stranica

Bistriţa-Năsăud čita se Bistrica Nasaud (rumunjski: Județul Bistrița-Năsăud, mađarski: Beszterce-Naszód megye, njemački: Kreis Bistritz-Nassod) je jedan od 41 rumunjskih okruga (județa / jedinica lokalne uprave) na sjeveru Rumunjske u Transilvaniji.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Okrug Bistriţa-Năsăud graniči sa Okrugom Suceava sa istoka, sa Okrugom Cluj sa zapada, sa Okrugom Maramureş sa sjevera i sa Okrugom Mureş sa juga.

Bistriţa-Năsăud prostire se po šumovitim Istočnim Karpatima gdje se nalaze i planinski masivi Rodna i Călimani. Ovaj posljednji visok 2096 metar]]a je najveći masiv vulkanskog porijekla u Rumunjskoj.[1] Rijeka Someşul Mare sa svojim pritokama Ţibleş i Illişua oplakuju jugozapad okruga.[1]

Okrug Bistriţa-Năsăud ima površinu od 5,355 km²[1] a po popisu stanovništva iz 2011. imao je 286,225 stanovnika, od toga 247,627 Rumunja, 14,350 Mađara i 11,937 Roma i zanemariv broj ostalih nacija.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Administrativni centar je grad Bistriţa, on je i centar industrije okruga, u kom se proizvodi građevinski materijal, celuloza i obrađuje drvo.[1] Drvo i celuloza proizvode se i u Năsăudu i Ilva-Mici, a građevinski materijal u Sângeorz-Băiu. Pirit se kopa u masivu Rodna još od 15. vijeka.[1]

Okrug Bistriţa-Năsăud je prije svega poljoprivredni kraj u kom se uzgoja vinova loza i stoka.[1]

Atrakcije[uredi | uredi kod]

U gradu Bistriţi pronađene su grobnice iz neolita i brončanog doba, a u naselju Sărăţel nalaze se ruševine dačke citadele.[1]

Masiv Rodna je najveća turistička atrakcija okruga, sa slikovitim jezerom Lala, dolinom Vinţului i planinom Ineu visokom 2.380 metara.[1] Selo Bârgăul poznato je po folkloru i planini Henuil Mare (1612 metara). A gradić Coşbuc poznat je kao rodno mjesto pjesnika George Coșbuca (1866. - 1918.), po kojem je kasnije i dobio ime. Gradovi Beclean, Năsăud i Rodna poznati su po arhitekturi svojih crkava.[1]

Năsăud ima muzej sa bogatom zbirkom srednjovjekovnog oružja, keramike i kovanica, a gradić Reteag muzej posvećen Ionu Pop-Reteganulu (1853. - 1905.), skupljaču narodne umjetnosti.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Botoşani (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. 03. 2015. 
  2. „Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011: Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune” (rumunjski). Asseco. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-18. Pristupljeno 11. 03. 2015. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]