Bijeg u Varennes

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Thomas Falcon Marshall: Hapšenje Louisa XVI i njegove obitelji u zgradi za izdavanje pasoša u Varennesu u lipnju 1791. (ulje na platnu, 1854.)

Kraljevski bijeg u Varennes (francuski: Fuite de Varennes) bio je jedan od ključnih događaja Francuske revolucije, a zbio se u noći s 20. na 21. lipnja 1791. godine, kada su francuski kralj Louis XVI, njegova supruga Marie-Antoinette i njihova uža obitelj pokušali, prerušeni u obične građane, pobjeći iz Pariza kako bi pokrenuli kontrarevoluciju uz pomoć lojalnih trupa. U svom bijegu su uspjeli stići tek do malenog gradića Varennesa, gdje su uhapšeni nakon što ih je ranije, u gradiću Sainte-Menehould, prepoznao lokalni poštar Jean-Baptiste Drouet, koji je prepoznao kraljevo lice s kovanica i asignata na kojima se nalazilo.

Ovaj događaj bio je jedan od ključnih u ranoj fazi revolucije, s obzirom da je nakon hapšenja kraljevske obitelji bijes naroda prema francuskoj monarhiji kao instituciji, ali i prema kralju i kraljici kao individuama naglo porastao. Kraljev pokušaj bijega bio je glavni povod podizanju optužnice za izdaju, koja će u siječnju 1793. dovesti do njegova pogubljenja.

Neuspjeh plana bijega bio je posljedica niza nesretnih događaja, nesporazuma i krivih procjena. U širem kontekstu, plan je propao zbog kraljeve neodlučnosti - opetovano je odgađao dogovoreni raspored i dozvoljavao tako da sitniji problemi postanu ozbiljni. Nadalje, kralj je imao potpuno krivi dojam o političkoj situaciji u Francuskoj. On je bio uvjeren kako je revoluciju pokrenula tek malena skupina radikala u Parizu, no kako ju je francuski narod u cjelini odbacio. Vjerovao je, ispostavilo se pogrešno, da među seljacima i običnim pukom uživa velike simpatije.

Kraljev bijeg imao je snažne kratkoročne posljedice za Francusku, potaknuvši niz emocionalnih reakcija od nervoze preko nasilja do nekontrolirane panike. U tom su trenutku svi znali kako je rat neizbježan. Dublja realizacija kako je kralj odbacio revoluciju bila je još veći šok za narod koji ga je, do tada, smatrao dobrim kraljem koji je vladao temeljem božanske ovlasti. Narod se osjećao izdano. Republikanizam kao alternativa brzo uzima maha i postaje dominantna politička filozofija koja će radikalizirati tijek Francuske revolucije.