Beninski zaljev

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Beninski zaljev na mapi većeg, Gvinejskog zaljeva.

Beninski zaljev je mali zaljev na južnim obalama Benina, koji se nalazi u sklopu većeg, Gvinejskog zaljeva. Beninski zaljev dug je oko 640 kilometara; uzima se da počinje na rtu St. Paul u Togu te se proteže do delte rijeke Niger na istoku, gdje se nastavlja na zaljev Bonny u Nigeriji. Sam zaljev, kao i država kojoj većinski pripada, naziv su dobili po južnonigerijskom Kraljevstvu Benin.

Historijski, Beninski je zaljev bio važna polazišna točka za atlantsku trgovinu robljem, zbog čega je cijelo to šire područje dobilo naziv "Obala robova". Od 1852. do 1861. na teritoriju zaljeva nalazio se zasebni britanski protektorat kojim je upravljao lokalni konzul; protektorat je 1861. godine spojen sa susjednim protektoratom na području zaljeva Bonny, a isti je kasnije pripojen Nigeriji.

Uz historijski značaj, Beninski je zaljev bio čest motiv u fikciji, posebice u putopisima i pustolovnim romanima.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]