Banska kosa
Banska kosa je izdužena uzvisina u sjeveroistočnom području hrvatskog dijela Baranje na Baranjskoj lesnoj zaravni; poznato je vinogradarsko područje, koje se ponekad naziva Baranjsko vinogorje.
Orografija[uredi | uredi kod]
Banska kosa se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok između Belog Manastira i Batine (dužine oko 21 km, širine 3 km). Padine su prema jugoistoku blage, a prema Karašici na sjeverozapadu znatno strmije i spiranjem jako disecirane. Po tektonskoj strukturi je asimetričan horst preko kojeg su nataložene do 30 m debele naslage lesa (prapora), na kojima je intenzivno razvijena poljoprivreda i vinogradarstvo.
Naselja[uredi | uredi kod]
Na Banskoj kosi nema naselja jer na njoj nema vode, a u njenom podnožju nalaze se Karanac, Kamenac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Suza, Zmajevac i Batina s jugoistočne te Draž, Gajić, Podolje, Branjina, Popovac, Branjin Vrh i Beli Manastir sa sjeverozapadne strane. Neka od tih naselja (Beli Manastir, Kamenac, Kotlina, Suza, Zmajevac, Batina, Draž, Podolje) djelomično se nalaze i na njenim obroncima.
Najviši vrh[uredi | uredi kod]
Banovo brdo i Bansko brdo nazivi su i za najviši dio Banske kose iznad Popovca (Kamenjak, po Enciklopediji Jugoslavije 243 m, po Enciklopedijskog geografskom leksikonu Jugoslavije 245 m, po Velikom atlasu Hrvatske 244 m na karti br. 31 odn. 245 m u tekstu, str. 260).
Imena[uredi | uredi kod]
Imena Banske kose[uredi | uredi kod]
Banska kosa (Veliki atlas Hrvatske) naziva se još i Banska planina (Bösendorfer), Banovo brdo, Bansko brdo ( Enciklopedija Jugoslavije; Enciklopedija opća i nacionalna u 20 knjiga), Baranjska planina, Belomanastirska greda, Branjinska brda (Mihaldžić), Monoštorska greda (Bösendorfer), Zlatno brdo (latinski: Mons aureus; mađarski: Báni-hegység, Vörösmarti-hegység).
Imena vrhova[uredi | uredi kod]
Najviši vrh Banske kose Mihaldžić naziva Gradac: "Vrhovi ovih pitomih planina jesu: kod Belog Manastira: Krvašnina 187 m., kod Popovca i Branjine: Gradac 243 m. visine, u Podolju: Lisac 230 m., kod Zmajevca Trojnaš 205 m" (S. Mihaldžić: "Baranja"), a Bösendorfer Banski stol (243 m).
Lokalna imena[uredi | uredi kod]
Lokalno stanovništvo Bansku kosu obično zove samo Planina (neki kažu npr. idem u Plan'nu), a njen najviše dio Banovo brdo. Na Banovom brdu nalazi se televizijski odašiljač do koga vodi asfaltni put iz Kneževih Vinograda preko Kamenca.
Porijeklo imena[uredi | uredi kod]
Nazivi Banska kosa, Banska planina, Banski stol, Bansko brdo i Banovo brdo nastali su od starog naziva Ban za Popovac, Branjinska brda od naziva sela Branjine, a Belomanastirska greda i Monoštorska greda od sadašnjeg (Beli Manastir) i nekadašnjeg (Monoštor) imena najvećeg baranjskog naselja.
Ostalo[uredi | uredi kod]
Po Banskoj kosi nazvan je belomanastirski Radio Banska kosa, koji program emituje na srpskom jeziku.
