Belluno

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Belluno
Belluno
Belluno
Koordinate: 46°8′N 12°13′E / 46.133°N 12.217°E / 46.133; 12.217
Država  Italija
Regija Veneto
Provincija Belluno
Frazioni Antole, Bes, Bolzano Bellunese, Caleipo-Sossai, Castion, Castoi, Cavessago, Cavarzano, Cet, Chiesurazza, Cirvoi, Col di Piana, Col di Salce, Collungo, Cusighe, Faverga, Fiammoi, Giamosa, Giazzoi, Levego, Madeago, Miér, Nevegal, Orzes, Pedeserva, Pra de Luni, Rivamaor, Safforze, Sala, Salce, San Pietro in Campo, Sargnano, Sois, Sopracroda, Sossai, Tassei, Tisoi, Vezzano, Vignole, Visome
Vlast
 - Gradonačelnik Jacopo Massaro
Površina
 - Ukupna 147,18 km2[1]
Visina 390 m
Stanovništvo (30. januar 2010)
 - Grad 36.644[2]
 - Gustoća 248/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 32100
Pozivni broj 0437
Službena stranica www.comune.belluno.it
Karta
Belluno na karti Italije
Belluno
Belluno

Belluno (ladino: Belum, njemački: Beilun) je grad od 36.644 stanovnika[2] u regiji Veneto u sjeveroistočnoj Italiji. Belluno je administrativno sjedište i glavni grad Bellunske provincije.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Belluno leži na 389 metara nadmorske visine u istoimenoj kotlini (Valbelluna) u podnožju Dolomita, na ušću rijeke Ardo u Piave. Belluno je okružen visokim planinama, sa sjevera masivom Schiarom (2565 m, dio Dolomita), planinom Servom (2133 m) i Talvenom (2542 m), a sa juga planinom Nevegalom (1763 m) koja razdvaja Valbellunu od venetske doline, poznatu po brojnim skijalištima. Zbog toga Belluno ima vrlo hladnu alpsku klimu. Prosječna godišnja temperatura je 10 °C, a količina oborina od 1400 do 1500 mm, ponekad i preko 2000 mm. Pored Belluna nalazi se nacionalni park Dolomiti Bellunesi.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Piazza dei Martiri u središtu Belluna (nekadašnji Campedel)

Belluno je ime dobio po keltskom nazivu za brdo (belo-donum, dosl. divno brdo) na kojem se nalazi historijski centar grada, zbog njegova dominantnog položaja u kotlini. Grad su osnovali Rimljani oko 200. pne. kao municipium Bellunum. Od 181. pne. Belluno je postao snažna vojna rimska utvrda koja je štitila sjeverne granice carstva. Nakon propasti Zapadnog Rimskog carstva, Bellunom su vladali Langobardi (6. vijek) i Karolinzi (8. vijek), a od kraja 9. vijeka Bellunom vladaju lokalni grofovi-biskupi. Tada je izgrađen dvorac i gradske zidine. Nakon toga Bellunom vlada gibelinska porodica Ezzelino. Nakon dugotrajnih sukoba sa susjednim Trevisom oko graničnih teritorija, Belluno se 1404. dragovoljno predao Mletačkoj Republici. Od tada je postao važan centar za transport drvene građe iz svoje okolice (Cadore) po rijeci Piave do Venecije. Nakon propasti Mletačke Republike, Belluno je ušao u sastav Austrijskog Carstva i ostao u njemu sve do 1866. kad je ušao u novoosnovanu Kraljevinu Italiju.

Znamenitosti Belluna[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]