Bežin lug

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bežin lug
Režija Sergej Ejzenštejn
Producent V. Ja. Babicki
Scenario Isaak Babel
Sergei M. Eisenstein
Aleksandr Rzheshevsky
Predložak Bežin lug; autor:
Ivan Turgenjev
Uloge Vitja Kartašov
Nikolaj Hmeljov
Pavel Ardžanov
Jekaterina Telješova
Erast Garin
Nikolaj Maslov
Boris Zahava
Muzika Gavriil Popov
Sergej Prokofjev (rekonstrukcija)[1]
Fotografija Vladimir Nilsen
Eduard Tise
Studio Gosudarstvennoe Upravlenie Kinematografii
Distribucija Mosfiljm
Datum(i) premijere
1937 (1937)
(neprikazan)
Trajanje 30 min.
Zemlja  Sovjetski Savez
Jezik ruski
Budžet 2 mil.

Bežin lug (sh. Бежин луг) je sovjetski crno-bijeli film sniman od 1935. do 1937. u režiji Sergeja Ejzenštejn. Formalno naručen od strane Komsomola, temeljio se na motivima istoimene pripovijesti klasičnog ruskog književnika Ivana Turgenjeva, ali je radnja bila smještena u suvremeni SSSR, odnosno prikazivala proces kolektivizacije poljoprivrednog zemljišta. Jedan od likova u filmu je bio dječak koji svog oca kulaka prijavljuje sovjetskim vlastima, zbog čega je ubijen od strane vlastite porodice; taj je detalj trebao predstavljati referencu na slučaj Pavlika Morozova, dječaka koji je nakon tada bio predmetom službenog mučeničkog kulta u sovjetskoj javnosti. Snimanje se odužilo, najviše zato što je Boris Šumjacki, direktor sovjetske filmske industrije, zahtijevao stalne izmjene sadržaja, kako bi se film uskladio sa službenim načelima socrealizma. U proljeće 1937. godine, kada je Velika čistka već bila u toku i čije će žrtve biti neki od sudionika u projektu, Šumjacki je dekretom prekinuo svaki dalji rad na filmu. Ejzenštejn se bio prisiljen otvorenim pismom odreći filma, odnosno kritizirati samog sebe zbog "ideoloških skretanja". Nekoliko mjeseci kasnije je, pak, Šumjacki uhapšen pod optužbom za sabotažu i pogubljen. Ejzenštejn je, pak, izašao iz nemilosti te mu je povjeren prestižni projekt Aleksandar Nevski.

Najveći dio snimljenog materijala je nestao u njemačkom zračnom napadu za vrijeme drugog svjetskog rata. 1960-ih je sastavljena 35-minutna rekonstrukcija od sačuvanih materijala.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Beyond the Stars: The Memoirs of Sergei Eisenstein, by Sergeı̆ Eı̆zenshteı̆n and Richard Taylor. British Film Institute, 1996, ISBN 978-0-85170-460-9
  • Eisenstein and Stalin: When art and politics clash (EIS), 1999 television documentary

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]