Bežin lug

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bežin lug
RežijaSergej Ejzenštejn
ProducentV. Ja. Babicki
ScenarioIsaak Babel
Sergei M. Eisenstein
Aleksandr Rzheshevsky
PredložakBežin lug; autor:
Ivan Turgenjev
UlogeVitja Kartašov
Nikolaj Hmeljov
Pavel Ardžanov
Jekaterina Telješova
Erast Garin
Nikolaj Maslov
Boris Zahava
MuzikaGavriil Popov
Sergej Prokofjev (rekonstrukcija)[1]
FotografijaVladimir Nilsen
Eduard Tise
StudioGosudarstvennoe Upravlenie Kinematografii
DistribucijaMosfiljm
Datum(i) premijere
1937 (1937)
(neprikazan)
Trajanje30 min.
Zemlja Sovjetski Savez
Jezikruski
Budžet2 mil.

Bežin lug (sh. Бежин луг) je sovjetski crno-bijeli film sniman od 1935. do 1937. u režiji Sergeja Ejzenštejn. Formalno naručen od strane Komsomola, temeljio se na motivima istoimene pripovijesti klasičnog ruskog književnika Ivana Turgenjeva, ali je radnja bila smještena u suvremeni SSSR, odnosno prikazivala proces kolektivizacije poljoprivrednog zemljišta. Jedan od likova u filmu je bio dječak koji svog oca kulaka prijavljuje sovjetskim vlastima, zbog čega je ubijen od strane vlastite porodice; taj je detalj trebao predstavljati referencu na slučaj Pavlika Morozova, dječaka koji je nakon tada bio predmetom službenog mučeničkog kulta u sovjetskoj javnosti. Snimanje se odužilo, najviše zato što je Boris Šumjacki, direktor sovjetske filmske industrije, zahtijevao stalne izmjene sadržaja, kako bi se film uskladio sa službenim načelima socrealizma. U proljeće 1937. godine, kada je Velika čistka već bila u toku i čije će žrtve biti neki od sudionika u projektu, Šumjacki je dekretom prekinuo svaki dalji rad na filmu. Ejzenštejn se bio prisiljen otvorenim pismom odreći filma, odnosno kritizirati samog sebe zbog "ideoloških skretanja". Nekoliko mjeseci kasnije je, pak, Šumjacki uhapšen pod optužbom za sabotažu i pogubljen. Ejzenštejn je, pak, izašao iz nemilosti te mu je povjeren prestižni projekt Aleksandar Nevski.

Najveći dio snimljenog materijala je nestao u njemačkom zračnom napadu za vrijeme drugog svjetskog rata. 1960-ih je sastavljena 35-minutna rekonstrukcija od sačuvanih materijala.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Feigelson, Kristian (1937) (francuski). Caméra politique: cinéma et stalinisme. France: Google. str. 85–91. ISBN 2-87854-305-X. Pristupljeno 1. 9. 2010 (2010-09-01). 

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Beyond the Stars: The Memoirs of Sergei Eisenstein, by Sergeı̆ Eı̆zenshteı̆n and Richard Taylor. British Film Institute, 1996, ISBN 978-0-85170-460-9
  • Eisenstein and Stalin: When art and politics clash (EIS), 1999 television documentary

Vanjske veze[uredi | uredi kod]