Bazar de la Charité

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ilustrirani prilog pariškog lista Le Petit Journal posvećen katastrofi.
Memorijalna kapela posvećena žrtvama požara u 8. pariškom arondismanu.

Bazar de la Charité (sh. Sajam milosrđa) bila je katolička dobrotvorna manifestacija koju su u Parizu 1880-ih i 1890-ih vodili pripadnici francuskog plemstva. Pokrenuo ju je 1885. baron Armand de Mackau. Obično se održavala na različitim lokacijama u gradu.

Godine 1897. su organizatori odlučili organizirati dobrotvorni sajam u 8. arondismanu, gdje su sagradili dvoranu, ali i niz improviziranih objekata koji su trebali dati iluziju srednjovjekovnog Pariza. Također je odlučeno da se kao jedna od novih atrakcija uvedu filmske projekcije ostvarenja braće Lumiere. 4. maja, na drugi dan održavanja manifestacije, tokom projekcije u 16:30 se zapalio eter kojim je bila pokretan svjetiljka u projektoru. Vatra se ubrzo proširila na kulise, izazvavši potpuni kaos i paniku među oko 1200 posjetitelja. Ukupno je poginulo 126 osoba, među kojima su sve - osim šest osoba - bile žene, i to u pravilu plemkinje i pripadnice otmjenog društva. Među njima je najistaknutija bila vojvotkinja Sophie Charlotte od Bavarske, supruga vojvode od Alençona. Njen, kao i većina kasnije pronađenih leševa, bio je spaljen do neprepoznatljivosti te je većina žrtava identificirana tek korištenjem zubarskih nalaza i drugih inovativnih forenzičkih metoda.

Tragedija je dovela do poziva da se javne filmske projekcije zabrane kao prevelika prijetnja sigurnosti. Kasnija istraga je ustanovila da na sajmu nisu bile provedene nikakve mjere preodstrožnosti. Francuski filmaši su, međutim, počeli inzistirati da se za projekcije kao osvjetljenje umjesto etera počne koristiti nešto sigurnija električna struja.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]