Bara Trskovača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bara Trskovača[1]
IUCN kategorija IV (zaštićeno stanište)
Karaš (Carassius carassius), jedan od najpoznatijih stanovnika Bare Trskovača
Najbliži gradRuma  Srbija
Površina1,68 km² (1 mi² )
OznakaRežim zaštite II obuhvata 42 ha 81a 18 m2 ili 25.46%i. Režim zaštite III stepena obuhvata 125ha 34a 26 m2 ili 74.54%. [2]
Osnivanje2011.Službeni list opština Srema 26/2011[3]
UpraviteljTuristička organizacija opštine Ruma

Bara Trskovača je zaštićeno područje u selu Platičevu, opština Ruma, Srbija.[4]

Bara Trskovača nalazi se u južnom delu Srema (Podlužje) koji sa juga i zapada uokviruje dolina reke Save. Prema severu, teren se lagano penje ka obroncima Fruške gore, dok se na istoku naslanja na dolinu Dunava. Bara Trskovača predstavlja prirodnu depresiju, dužine od oko 3 km. Blizina reke Save i područje Obedske bare uslovili su da ova dva zaštićena staništa postanu prirodni, ekološki koridori za retke vrste faune. Na samom lokalitetu prokopani su kanali koji zajedno sa već prirodno postojećim kanalom Vranj čine vodni režim povezan sa Obedskom barom. Ovim putevima ribama i pticama omogućen je mrest i gnežđenje duž kanala.[5]

I pored hidromeliorativnih radova iz 1989. godine, priroda je svojim snažnim delovanjem nastavila da vlaži stanište i sprečila ljude da se tu bave poljoprivredom, a bara je zadržala odlike močvarnog ekosistema. Priroda je na ovaj način uspela da dokaže ljudima da ne mogu sve da potčine egocentrizmu i da Trskovaču treba čuvati i negovati kao najveće prirodno blago sa svim retkostima koje krije.

Flora i fauna[uredi | uredi kod]

Prisutne su ribe zlatni karaš (Carassius carassius) i linjak (Tinca tinca) čije su populacije izuzetno stabilne i jake, dok su u vodama Srbije uveliko u stanju opadanja zbog najezde alohtonih i invazivnih vrsta. Izuzetno značajno je podići nivo vode kako bi ove vrste mogle nesmetano da se mreste bez ugrožavajućih uticaja po njihovu mlađ. Takođe, ovde su prisutne i dve vrste rečnih rakova (Astacus astacus, Austropotamobius torrentium) kao indikatori čistih voda, bogatih kiseonikom.

Jedan od stanovnika Bare Trskovača, ugrožen i na međunarodnom nivou, je vrsta vilinog konjica (Ophiogomphus cecilia). Svih ostalih osam vrsta vilinih konjica su retke i ugrožene, jer većina njih reaguje na herbicide koji se slivaju sa okolnih njiva i ulivaju u baru, pri tom dugotrajno opterećujući zemljište teškim jedinjenjima. U prilog bogatstvu ovog staništa ide i 72 vrste ptica, kao i vodozemci i gmizavci koji su, takođe, značajni i zaštićeni.

Od biljnih vrsta karakterističnih za močvarne ekosisteme utvrđeno je veće prisustvo trske (Phragmites communis), zuke (Schoenoplectus lacuster), nekoliko vrsta oštrica iz roda Carex, vrbičica (Lythrum salicaria), vrste roda Juncus sp. (sita), prolevak (Gratiola officinalis), gorčik (Sonchus sp.), konopljuša (Eupatorium canabinum), rodinjak (Inula britanica), noćurak (Epilobium palustre), ladolež (Calystegia sepium), gavez (Symphytum officinale), kupina (Rubus caesius), preslica (Equisetum arvense), kozji rogovi (Bidens tripatitus), beli slez (Malva silvestris) i druge biljne vrste koje ukazuju na vlažno stanište.


Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Zaštićena područja u Srbiji kategorije - IV”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  2. „Bara Trskovača - Plan upravljanja 2012-2021.”. Turistička organizacija opštine Ruma - hugepdf.com. Pristupljeno 9. 1. 2022. 
  3. „Bara Trskovača (ID 555552422)”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 1. 2022. 
  4. „Zaštićena staništa, Rb.2 - Bara Trskovača”. Zavod za zaštit prirode Srbije - www.zzps.rs. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  5. „Bara Trskovača, mesto gde priroda krije blago”. Top Srbija - www.rts.rs. Pristupljeno 9. 12. 2021.