Banská Štiavnica
Za ostale upotrebe, pogledajte Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Banskobistrička
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Nadežda Babiaková (SMER, SNS, SZ) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 46,73[1] | ||
| Visina | 600 m | ||
| Stanovništvo (2024) | |||
| - Grad | 9293[2] | ||
| - Gustoća | 198,84 stan./km²[3] | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 96901 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)45 | ||
| Registarska oznaka | BS | ||
| Službene stranice www.banskastiavnica.sk | |||
| Karta | |||
  Banská Štiavnica | |||
Banská Štiavnica (njem. Schemnitz), (mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.
Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.
Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice zlata i srebrna. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.
God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.
God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.
| Svjetska baština UNESCO-a | |
 | |
| Slovačka | |
| Registriran | 1993. (17. zasjedanje) |
|---|---|
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | no |
| Referenca | UNESCO |
Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.
Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panna Maria). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.
Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.
Grad je okružen starim vještačkim rezorvoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih su 60tak izgrađeni od 15. do 18. stoljeća. Oni su povezani s više od 100 km dugom mrežom kanala. Danas ovo područje služi kao rekreacijska zona grada.
-
Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica -
Gradska vijećnica -
Stari dvorac iznutra -
Stari dvorac -
Novi dvorac
_-_town_hall.jpg)
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 10.582 | 10.814 | 10.191 | 9293 |
| Razlika: | +2,19 % | -5,76 % | -8,81 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 9339 | 9293 |
| Razlika: | -0,49 % |
Prema podacima o broju stanovnika iz 2024. godine naselje je imalo 9293 stanovnika.[5]
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 9266 | 96,24 % |
| Neutvrđeno | 267 | 2,77 % |
| Ukupno | 9628 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 9628 stanovnika bilo ih je tako 9266 slovačke, 267 neutvrđene, 91 romske, 69 češke, 47 mađarske, 38 inih, 24 njemačke, 12 ruske, 11 rusinske, 10 talijanske, 9 rumunjske, 8 poljske, 7 irske, 7 austrijske, 5 židovske, 5 ukrajinske, 3 srpske, 3 iranske, 1 moravske, 1 grčke, 1 hrvatske, 1 bugarske, 1 engleske i 1 albanske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 4784 | 49,69 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 3461 | 35,95 % |
| Evangelistička Crkva | 627 | 6,51 % |
| Neutvrđeno | 403 | 4,19 % |
| Ukupno | 9628 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 9628 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 4784 Rimokatolička Crkva, 3461 bez vjerske pripadnosti, 627 Evangelistička Crkva, 403 neutvrđeno, 62 Grkokatolička Crkva, 46 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 42 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 33 razno, 30 ad hoc pokreti, 25 Baptistička Crkva, 24 Jehovini svjedoci, 24 Budizam, 14 Adventisti sedmog dana, 10 Kalvinistička, 8 Islam, 6 poganstvo i prirodni duhovnost, 6 Apostolska Crkva, 5 Pravoslavna Crkva, 4 Židovi, 4 Hinduizam, 3 Starokatolička Crkva, 3 Bratska crkva, 2 Novoapostolska crkva, 1 Evangelistička metodistička Crkva i 1 Bahá'í.
- ↑ „Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ 4,0 4,1 „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ „Population - Basic results” (en). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.
- ↑ „Population - Basic results” (en). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.
- ↑ „Population - Basic results” (en). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.
- Web stranica grada Arhivirano 2008-08-04 na Wayback Machine-u
- Statistički podaci Arhivirano 2007-11-16 na Wayback Machine-u
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Banská Štiavnica |
 | Rudarski grad Banská Štiavnica • Historijski centar Bardejova • Karpatske i njemačke prašume bukve1) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) • Slovačke drvene crkve na Karpatima • Selo Vlkolínec |  | |
|
1) Zajednička svjetska baština Slovačke i Ukrajine 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke | |||
