Banja Stijena

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pećina Banja Stijena, sastavni dio Parka prirode Prača

Banja Stijena je pretežno naziv u literaturi za pećinu na teritoriji opštine Rogatica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Naziv je dobila po obližnjem selu. Među mještanima se koristi naziv Mračna pećina. Smještena je u kanjonu Prače, dvadesetak metara iznad korita rijeke. Najlakši prilaz pećini je od stare željezničke stanice Banja Stijena makadamskim putem uzvodno oko 500 metara (bivša trasa uskotračne pruge). Na tom mjestu se mora pregaziti rijeka i nakon još 100 metara uzvodno stiže se do pećine. Na samo 400 metara udaljenosti od Mračne pećine nalazi se, sada već najduža pećina u BiH, Govještica ili – kako je neki nazivaju – Dugovještica.

Geomorfologija[uredi - уреди | uredi kôd]

Pećina je izgrađena u stijenama srednjotrijaskih karbonatnih masa. Po dužini prijesek kanala ukazuje na relativno malu visinsku razliku nagiba i uspona kanala u odnosu na ulaz. Ulaz u pećinu je na početku vještački proširen i zaštićen metalnom kapijom. Od kapije do prve dvorane vodi uski kanal dužine 15 metara, koji je također na mjestima proširivan do profila od oko 1 m2. Za buduću turističku eksploataciju bi bilo neophodono proširiti ovaj dio za normalnu komunikaciju ili otkopati nekadašnji prirodni ulaz koji je vremenom zatrpan. Od kraja ulaznog kanala do prve dvorane treba se spustiti 8 metara naniže niz betonske stepenice. Odatle je glavni pećinski kanal uglavnom horizontalan, osim u posljednjem dijelu. Postoji i više sporednih kanala što omogućava izgradnju dvosmjernih turističkih staza. Ukupna dužina pećinskih kanala iznosi oko 1.200 metara. Poslednjim istraživanjima utvrđeno je da se dugi pećinski prolazi Banj stijene protežu do zidova Govještice.

Pećina je vrlo bogata svim vrstama pećinskog nakita: stalagmiti, stalaktiti, stubovi, veliki saljevi duž zidova hodnika, draperije i travertinske kade. Pećina također sadrži i tzv. „pećinsko mlijeko“, vrlo rijedak pećinski ukras. “. Mehanizam nastanka ove rijetke vrste akumulativne pojave još nije u potpunosti razjašnjen. Osim po pećinskom nakitu Mračna pećina je i bogato paleontološko nalazište pećinskih medvjeda i nekoliko endemičnih vrsta podzemne faune. [1]

Zaštićeno područje[uredi - уреди | uredi kôd]

Mračna pećina bila je među prvima koje su uređene za turističku posjetu. Koliki je nekada bio interes za ovu pećinu pokazuje prije svega broj potpisa koje su posjetioci ostavili na zidovima pećine, posebno u centralnoj dvorani, počevši još od austrougarskih vremena, preko prvih nastojanja da se ova pećina približi turistima između dva rata, do prvih teodolitskih mjerenja u jednoj pećini u Bosni i Hercegovini kao prethodnici jednog ozbiljnog pristupa turističkom uređenja šezdesetih godina 20. og stoljeća. Nakon rata u Bosni i Hercegovini dugo vremena bila je nepristupačna, budući da je kompletan prostor oko pećine miniran u ratu.[2]

Zajedno sa pećinom Govješticom jedno je od dva glavna obilježja zaštićenog područja - Park prirode Prača.[3]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Jasminko Mulaomerović -Zbornik radova -Čovjek i krš Međugorje 2011-Speleoturizam: regija vs. Bosna i Hercegovina
  2. Banj Stijena Arhivirano 20.03.2020, na Wayback Machine-u
  3. „Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: "Park prirode Prača" - Odluka o proglašenju parka prirode Prača, Službeni glasnik RS, br.33, 19.4.2021.”. CIN - Zaštićena područja. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 9. 2. 2021.