Ban Stjepan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ban Stjepan je treći poznati vladar samostalne bosanske države. Bio je sin bana Kulina i, najvjerovatnije, njegove supruge, banice Vojslave. Aktivno je učestvovao u događanjima vezanim za papinu istragu religije Kulina i Vojslave.[1] U Bosni je Crkva bosanska toliko ojačala da je papa Grgur IX(1227.-1241.) odlučio ovaj put stvarno pokrenuti križarski rat kako bi konačno iskorjenio Crkvu. U okviru tog plana pokrenuo je vrlo živu diplomatsku aktivnost. Za sve to vrijeme o banu Stjepanu nema nigdje nikakvih pomena, a ni Vatikan ga ne spominje.

Po svemu sudeći bio je gorljivi katolik i zbog toga se u Bosni se njegova riječ nije mnogo slušala. Pred kraj njegove vladavine u Bosnu dolazi inkvizicija i u Vitezu u trajanju od desetak godina spaljuje nekoliko desetina heretika. To je dovelo do toga da bude u Bosni omrznut i da 1232. (ili dvije do tri godine kasnije) bude svrgnut s vlasti.

Stjepan i njegova supruga, banica Ancila, imali su sina, usorskog kneza Sebislava.[2][3]

Prethodnik:
Kulin ban
Banovi Bosne
1204 - 1232.
Nasljednik:
ban Matej Ninoslav

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Stub-bh-biog