Balčik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Balčik
bug. Балчик

Balčik - panorama grada
Balčik - panorama grada

Osnovni podaci
Država  Bugarska
Oblast Dobrička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo 13.036 (2007. g.)
Položaj
Koordinate 43°25′00″N 28°10′00″E / 43.416667°N 28.166667°E / 43.416667; 28.166667
Nadmorska visina 50 m
Balčik na mapi Bulgaria
Balčik
Balčik
Balčik (Bulgaria)
Ostali podaci
Veb-strana www.balchik.bg


Koordinate: 43° 25′ 00" SGŠ, 28° 10′ 00" IGD

Balčik (bug. Балчик) je grad u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Balčik u okviru Dobričke oblasti.

Balčik je poznato letovalište na obali Crnog mora.

Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]

Položaj: Balčik se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 490 km istočno, a od oblasnog središta, Dobriča grad je udaljen 35 km jugoistočno.

Reljef: Oblast Balčika se nalazi na bugarskoj obali Crnog mora. Gradsko priobalje čini niz plaža, iznad kojih se strmo izdiže brežuljkasta oblast središnje Dobrudže. Grad je stoga na veoma pokrenutom terenu, od 0 do 200 metara nadmorske visine.

Klima: Klima u Balčiku je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem mora.

Vode: Balčik je smešten u omanjem zalivu Crnog mora.

Istorija[uredi | uredi kod]

Oblast Balčika je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Balčika je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. 1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Između dva svetska rata Balčik je bio u sastavu Rumunije, kada je bio omiljeno letovalište rumunske kraljevske porodice.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po procenama iz 2007. godine Balčik je imao oko 13.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih godina grad raste zbog položaja na moru i bugarskoj rivijeri.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Galerija slika[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlak | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca