Baku

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Baki)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vidi takođe: Baku (razvrstavanje)
Baku
azer. Bakı
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Koordinate: 40°23′N 49°52′E / 40.383°N 49.867°E / 40.383; 49.867
Država  Azerbejdžan
Vlast
 - gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 2130 km²[1]
Visina 28
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 2,045.815[2]
 - Gustoća 957.6/km²
Vremenska zona UTC+4 (UTC)
Poštanski broj 1000
Pozivni broj 12
Službene stranice
www.Baku
Karta
Baku na mapi Azerbejdžana
Baku
Baku
Baku na karti Azerbejdžana

Baku (azer. Bakı, rus. Баку, perz. باکو [Badkube][3]) je glavni i najveći grad Azerbejdžana. Baku ima 2,045.815 stanovnika po procjeni iz 2011.[2] iako se prepostavlja da je broj stanovnika daleko veći, zbog velikog nekontroliranog priljeva izbjeglica posljednjih dekada od osamostaljenja zemlje.

Geografija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Geografija Azerbejdžana

Baku leži na zapadnoj obali Kaspijskog mora na južnoj strani poluotoka Abseron duž obala prostranog Bakuanskog zaljeva. Luka Bakua je najbolja na Kaspijskom moru jer je brda poluotoka Abseron štite od snažnih sjevernih vjetrova.[1]

Upravo zbog toga i ime grada vjerojatno dolazi od iskrivljenih perzijskih riječi bād-kube što znači dignut na planinskim vjetrovima.

Historija[uredi | uredi kod]

Pogled na Baku

Prvi pisani izvori o Bakuu datiraju iz 885., ali arheološki nalazi pokazuju da je naselje na tom mjestu egzistiralo nekoliko vjekova prije naše ere.[1] Sve do 11. vijeka, Baku je bio u posjedu Širvan-šahova, on je tokom 12. vijeka bio i njihova prijestolnica. Od 12. vijeka i tokom 14. vijeka grad je došao pod uticaj Mongola.[1]

Ruski car Petar Veliki zauzeo je Baku 1723., ali je grad vraćen u Iranu 1735.[1] i nakon tog je nekoliko puta padao u ruke jedne ili druge strane sve do 1806. kad ga je Rusija definitivno anektirala.[1]

Demografija[uredi | uredi kod]

Po proceni iz 2007 u Bakuu ima 2.075.000 stanovnika, a glavne etničke grupe su:

  • Azeri 92.8% (1,925,600)
  • Rusi 4% (83,000)
  • Turci 2.1% (43,575)
  • Ostali 1.1%

Tokom 19. vijeka, etnička struktura grada se znatno menjala prvo kao posledica naftnog buma krajem 19. vijeka koji je uslovio veliki priliv stanovništva iz okolnih zemalja, a potom i usled rata sa Jermenima povodom Nagorno-Karabaha.

Godina Jermeni Azeri Gruzijci Građani Irana Jevreji Rusi Ukupno
1897 19.060 40.148 971 9.426 2.341 37.399 111.904
1903 26.151 44.257 11.132 56.955 155.876
1913 41.680 45.962 4.073 25.096 9.690 76.288 214.672

Religija[uredi | uredi kod]

Preko 94% stanovnika Bakua su muslimani (većinom šijiti). Oko 4% pripada raznim hrišćanskim grupama (najviše ima pripadnika Ruske i Gruzijske pravoslavne crkve). U Bakuu žive i pripadnici tri jevrejske grupe.

Klima[uredi | uredi kod]

Mesec Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Godišnje
Prosek (°F) 37 37 42 51 62 71 77 77 69 60 51 42 55
Prosek (°C) 3 3 6 11 17 22 25 25 21 16 11 6 13
Padavine (in) 1.4 0.8 0.8 0.8 0.5 0.3 0.1 0.3 0.8 1.3 1.2 1.3 9.4
Padavine (cm) 3.6 2.0 2.0 2.0 1.3 0.8 0.3 0.8 2.0 3.3 3.0 3.3 23.9
Izvor: Weatherbase

Znamenitosti, kultura i školstvo[uredi | uredi kod]

Zidine i gradska vrata na ulazu u Stari grad

Najveća atrakcija grada je njegov historijski centar Stari grad (İçəri Şəhər), koji je 2000. uvršten na UNESCO-vu listu Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.[1]

Transport[uredi | uredi kod]

Za vreme SSSR-a u Baku je sagrađen i metro sistem. Trenutno on ima dve linije ukupne dužine preko 30,2 km i 21 stanicu. Ostali vidovi javnog prevoza slabo funkcionišu. Većinom se prevoz obavlja minibusevima, koji se kao i u drugim delovima bivšeg SSSR-a nazivaju maršutka. Maršutke, osim u pojedinim delovima najužeg centru grada staju gde god im putnih mahne. Postoje još neke trolejbuske linije. Aerodrom Hejdar Alijev služi Baku.

Galerija[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Baku (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 11. 2012. 
  2. 2,0 2,1 Azərbaycanın regionları (azerski). Azərbaycan Respublikasının Dövlət Statistika Komitəsi. Pristupljeno 12. 11. 2012. 
  3. „Culture & Religion on Podium: Politicizing Linguistics”. Web.archive.org. Arhivirano iz originala na datum 13.10.2007. Pristupljeno 25.08.2009. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]