Prijeđi na sadržaj

Auvergne (historijski)

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Auvergne.
Auvergne
Karta Francuske sa pozicijom Auvergnea
Karta Francuske sa pozicijom Auvergnea
Karta Francuske sa pozicijom Auvergnea

Auvergne (oksitanski: Auvèrnhe) je ime za historijsku regiju i nekadašnju provinciju Kraljevine Francuske.[1]

Karakteristike i historija

[uredi | uredi kod]

Auvergne se nalazi u centru zemlje, prostire se po današnjim departmanima Allier, Puy-de-Dôme, Cantal i Haute-Loire.[1].

Taj kraj je za antike bio domovina keltskih Averna koji su u 2. vijek pne. bili na čelu plemenske konfederacije. Njihov poglavica Vercingetoriks poveo je 52. pne. ustanak plemena iz centralne i sjeverne Galije protiv Rimljana (Galski ratovi). [2] Kad ih je Cezar savladao - Arvernia je postala dio provincije Aquitania Prima.[1]

Nakon Raspada Rimskog Carstva sredinom 5. vijeka Auvergne dolazi pod vlast Vizigota, a od 507. Franaka. Za Karolinga (kraj 7. vijeka) postao je grofovija kojom vladaju Akvitanski vojvode. Nakon vladavine moćnog grofa Guillauma I (886. - 918.), vikonti od Clermonta (današnji Clermont-Ferrand) uzurpirali su nasljednu titulu grofova od Auvergnea.[1]

Udajom Eleonor Akvitanske za kralja Henry II od Engleske, grofovi su postali vazali engleskih kraljeva. U to vrijeme došlo je do podjele Auvergnea na 4 grofovije. To se desilo jer je grof Guillaume VII (vladao 1145. - 1168.), na pritisak Henrya II morao prepustiti velik dio svog teritorija svom stricu Guillaumu VIII. Ta grovofija je krajem 13. vijeka nazvana Dofenat Auvergne. Francuski kralj Philippe II iskoristio je tu svađu i prisvojio veliki dio područja 1195., koje je postalo kraljevska domena - Terre d’Auvergne. Istovremeno je tadašnjem biskupu Clermonta, Robertu I. (1195. – 1227.), dodjelio je kao leno grad Clermont, koji je kasnije postao grofovija, jer je bio suglasan da se to izvede [1]

Kralj Jean II je 1360. uzdigao Terre d’Auvergne u rang vojvodstva za svog sina Jeana, vojvodu od Berryja (umro 1416.). To vojvodstvo je nakraju pripalo francuskom konstablu Charlesu III od Bourbona, koji je 1503. uspio ujediniti vojvodstvo i Dofenat Auvergne. U tom nije dugo uživao jer mu je to kralj François I oduzeo zbog izdaje i dodijelio svojoj majci Louisi Savojskoj. Nakon njene smrti (1532. Vojvodstvo Auvergne postalo je domena francuskih kraljeva.[1]

Mala Grofovija (Dofenat) Auvergne je 1422. postala vlasništvo Catherine de’ Medici, koja je 1551. postala i vlasnica Grofovije Clermont. Obje grofovije su 1615., nakon smrti Catherinine kćeri Margarete od Valoisa postale kraljevske domene.[1]

Za Francuske revolucije -1790. reformom državne uprave Auvergne je podjeljen na deparmane.[1]

Nakon racionalizacije i plana za povećanje birokratske efikasnosti dotadašnja Regija Auvergne (1982.-2016.)[2] je spojena sa susjednom Regijom Rhône-Alpes u novu Regiju Auvergne-Rhône-Alpes.<ref name=brit/

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Auvergne, region France (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28.10.2024. 
  2. 2,0 2,1 Auvergne (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28.10.2024. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]