Austin, Texas
"Austin" preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Austin (razvrstavanje).| Austin | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Sjedinjene Američke Države
|
| Gradonačelnik | Marc Ott |
| Savezna država |  Texas
|
| Okrug | Travis, Williamson, Hays |
| Osnovan | 1835. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2010.) | 790 390 |
| Geografija | |
| Koordinate | 30°15′N 97°45′W / 30.25°N 97.75°W |
| Vremenska zona | UTC-6 (UTC-5) |
| Površina | 704 km² km² |
  Austin Austin na karti SAD | |
| Ostali podaci | |
| Pozivni broj | 512 / 737 |
| ZIP kod | 78701-78705, 78708-78739, 78741-78742, 78744-78769 |
| FIPS kod | 48-05000 |
| GNIS kod | 1384879 |
| Veb-strana | www.austintexas |
Austin je glavni grad američke savezne države Teksas. Sa svojih 790 390 stanovnika, koliko ih je živjelo 2010. kad je izvršen popis[1]Austin je četvrti grad po veličini u Teksasu.
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Austin leži u donjem toku rijeke Colorado na njezinim sjevernim obalama.
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
Lokacija gdje se nalazi današnji Austin odabrana je 1839. kao najbolja za izgradnju budućeg glavnog grada, od ponuđenih sedam.
Naselje se ispočetka zvalo Waterloo, ali je promjenjeno u Austin po prezimenu Stephena Austina (1793. - 1836.) oca Teksasa, i prvog sekretara te države. Naselje je vrlo brzo izraslo u veliki grad tokom druge polovice 19. vijeka, tako da je 1883. osnovan Univerzitet Teksas (University of Texas).
Demografija[uredi - уреди | uredi izvor]
| Grupa | 2000. | 2010. |
| Bijelci | 347.554 (52.9%) | 385.271 (48.7%) |
| Afroamerikanci | 65.956 (10.0%) | 64.406 (8.1%) |
| Azijati | 30.960 (4.7%) | 49.864 (6.3%) |
| Hispanoamerikanci | 200.579 (30.5%) | 277.707 (35.1%) |
| Ukupno | 656.562 | 790.390 |
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ "Texas Trend Report 2: State and Complete Places". http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Texas_stplace2.html. Pristupljeno 14. 12. 2012..
Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]
- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071. http://books.google.com/books?id=fsWLGcZ7pyAC&printsec=frontcover&dq=isbn:1400839467&hl=en&sa=X&ei=W3XlUqbxBqa0ygHjm4GQAg&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false.
- Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2. http://books.google.com/books?id=yC9vFvCuW84C&pg=PA1&dq=Origins+of+County+Names#PPR24,M1.
Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Službene stranice grada ((en))
| ||||||||||
| ||||||||||||||||
