Aulo Postumije Albo Regillens

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Za ostale članove gensa, v. Gens Postumia. Za ostale Postumije s cognomenom "Albus" ili "Albinus", v. Albinus (cognomen).
Rimska kovanica koja prikazuje pobjedu Aula Postuimija. Na jednoj strani je predstavljena Dijana predstavljena sa ROMA ispod nje, a na suprotnoj strani tri konjanika koji gaze pješaka.

Aulo Postumije Albo Regilens (Aulus Postumius Albus Regillensis) bio je drevni rimski političar i vojskovođa, koji je, po Liviju, imenovan diktatorom godine 498. pne. te je kao komandant rimske vojske porazio Latine u velikoj bitci kod Regilskog jezera.[1] Mnoge od kovanice koje su izdali Albini slave pobjedu tog slavnog pretka, uključujući i onu koja ilustrira ovaj članak. Rimska mitologija tvrdi kako su Kastor i Poluks viđeni kako su se u toj bitci borili na strani Rimljana, te je diktator Aulo u znak zahvalnosti posvetio hram Kastora i Poluksa na Rimskom forumu.

Aulo je bio konzul godine 496. pne. zbog čega neki anali, prema Liviju, smještaju bitku kod Regilskog jezera u tu godinu; isto je učinio i Dionizije iz Halikarnasa .[2][3][4][5]

Ime "Regillensis" se smatra dobivenim nakon bitke; ali Niebuhr smatra da je nastalo po mjestu stanovanja, isto kao što su Claudii imali isto ime, te su kasniji pisci anala spominjali samo ime Postumije. Livije, pak, tvrdi da je tek Scipion Afrikanac bio prvi Rimljanin koji je dobio ime po osvajanju.[6][7]

Prema nekim genealogijama bio je otac budućih konzula Spurija Postumija Alba Regillensa i Aula Postumija Alba Regillensisa.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Prethodi:
Aulus Sempronius Atratinus i Marcus Minucius Augurinus
Konzul Rimske Republike
s Titusom Verginiusom Tricostusom Caelimontanusom
496. pne.
Slijedi:
Appius Claudius Sabinus Inregillensis i Publius Servilius Priscus Structus