August Landmesser

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Detalj slavne fotografije na kojoj jedan čovjek, za kojeg se vjeruje da je August Landmesser, odbija salutirati nacističkim pozdravom.

August Friedrich Landmesser [ˈaʊɡʊst ˈfʁiːdʁɪç ˈlantmɛsɐ] (Heidrege, Moorrege, 24. maja 1910. – okolica Stona, 17. oktobra 1944.), njemački radnik i žrtva nacizma. Radeći u brodogradilištu Blohm & Voss u Hamburgu, postao je poznat po pojavljivanju na fotografiji[1] na kojoj odbija izvesti nacistički pozdrav prilikom porinuća mornaričkog školskog broda Horst Wessel 13. juna 1936.[2] U sukob s nacističkom strankom dospio je bio zbog nezakonite veze sa Židovkom Irmom Eckler. Potom je bio pritvoren i naposljetku poslan na vojnu službu, gdje je poginuo u akciji; Eckler je poslana u koncentracijski logor gdje je po svoj prilici pogubljena.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

August Landmesser rođen je 24. maja 1910.[3] kao jedino dijete Augusta Franza Landmessera i Wilhelmine Magdalene Schmidtpott. God. 1931. pridružio se nacističkoj stranci nadajući se da će tako brže naći posao. Nakon što se 1935. zaručio s Irmom Eckler, Židovkom, izbačen je iz stranke.[4] Prijavili su namjeru sklapanja braka u Hamburgu, no vjenčanje je spriječeno nirnberškim zakonima donesenim mjesec dana kasnije. Prva kći Landmessera i Eckler, Ingrid, rođena je 29. oktobra 1935.[4]

Danas slavna fotografija na kojoj čovjek identificiran kao Landmesser odbija salutirati nacističkim pozdravom snimljena je 13. juna 1936.[5]

Landmesser i Eckler pokušali su 1937. pobjeći u Dansku, no uhvaćeni su. Budući da je ona ponovo bila trudna, Landmesser je u junu 1937. optužen i osuđen za »obeščašćivanje rase« prema nacističkim rasnim zakonima. Tvrdio je da ni on ni Eckler nisu znali da je ona u cijelosti Židovka, pa je 27. maja 1938. oslobođen zbog nedostatka dokaza, s upozorenjem da će ponavljanje prekršaja rezultirati višegodišnjom zatvorskom kaznom. Par je javno nastavio svoj odnos, pa je 15. jula 1938. Landmesser ponovo uhapšen i osuđen na dvoipolgodišnju kaznu u koncentracijskom logoru Börgermoor.

Eckler je Gestapo pritvorio u zatvoru Fuhlsbüttel, gdje je rodila drugu kćer, Irene.[5] Odande je poslana u koncentracijski logor Oranienburg, potom u ženski koncentracijski logor Lichtenburg i naposljetku u ženski koncentracijski logor Ravensbrück. Do januara 1942. stiglo je nekoliko pisama od Irme Eckler. Vjeruje se da je u februaru 1942. odvedena u Zemaljski zavod za liječenje i njegu Bernburg, gdje je pogubljena među 14 000 žena; u toku poslijeratne dokumentacije, 1949. proglašena je zakonski mrtvom, s datumom smrti od 28. aprila 1942.

U međuvremenu je Landmesser pušten iz zatvora 19. januara 1941.[4] Radio je kao predradnik za transportno poduzeće Püst. Društvo je imalo filijalu pri Heinkel-Werkeu u Warnemündeu.[6] U februaru 1944. detaširan je u kažnjenički bataljun, 999. tvrđavni pješadijski bataljun. Proglašen je nestalim u akciji nakon što je u Hrvatskoj 17. oktobra 1944. poginuo u borbi. Slično kao i Eckler, zakonski je proglašen mrtvim 1949.

Njihova djeca isprva su odvedena u gradsko sirotište. Kasnije je Ingrid dozvoljeno da živi sa svojom bakom s majčine strane dok je Irene otišla 1941. u dom posvojiteljâ. Ingrid je također smještena kod posvojiteljâ nakon bakine smrti 1953.

Brak Augusta Landmesser i Irme Eckler hamburški Senat retroaktivno je priznao u ljeto 1951., a u jesen iste godine Ingrid je ponijela prezime Landmesser. Irene je nastavila koristiti prezime Eckler.

Priznanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Irene Eckler izdala je 1996. knjigu Akti o skrbništvu 1935–1958: Progon jedne obitelji zbog »obeščašćivanja rase« (Die Vormundschaftsakte 1935–1958: Verfolgung einer Familie wegen »Rassenschande«). Knjiga kazuje priču o njezinoj obitelji i sadrži velik broj originalnih dokumenata iz vremena koje se preispituje, uključujući pisma njezine majke i dokumente iz državnih institucija.[5]

Figura identificirana kao August Landmesser prikazana je na fotografiji snimljenoj 13. juna 1936. i objavljenoj 22. marta 1991. u Die Zeitu. Na njoj se nalazi velik skup radnika u brodogradilištu Blohm + Voss u Hamburgu prilikom porinuća mornaričkog školskog broda Horst Wessel. Na slici je gotovo svatko podignuo ruku na nacistički pozdrav, s najočitijom iznimkom čovjeka pri kraju mnoštva, koji nepokolebljivo stoji ruku skrštenih na grudima. Nekoliko drugih također se ustegnulo od salutiranja, ali nisu tako očito prkosni. Ne zna se sa sigurnošću da li je prikazani čovjek Landmesser.

Referencije[uredi - уреди | uredi izvor]