Prijeđi na sadržaj

Atrej

Izvor: Wikipedija

U grčkoj mitologiji, kralj Atrej (grčki: Ατρεύς, Atreús) (neustrašivi) je bio kralj Mikene. Njegovi potomci se nazivaju Atreidi.

Atrejev život

[uredi | uredi kod]

Atrej i njegov brat blizanac Tijest su bili prognani od svog oca zbog ubojstva polubrata Krizipa, počinjenog u želji da se dočepaju prijestolja Olimpije. Sklonili su se u Mikenu, gdje su zasjeli na prijestolje u odsutstvu kralja Euristeja koji se u to vrijeme borio protiv Herakla. Euristej je mislio da njihovo gospodstvo bude privremeno; međutim, postalo je stalno kada je poginuo u boju.

Ulazak u grobnicu Atreja sagrađenu oko 1250. pr. n. e. u Mikeni, grob s blagom Atreja

Atrej se potom zarekao da će svoje najbolje janje žrtvovati božici Artemidi. Kada je u svom krdu pronašao zlatno janje, odlučio ga je sakriti, odnosno predati svojoj ženi Aeropi. Ona je, pak, zlatno janje predala svom ljubavniku Tijestu. Potom je Tijest nagovorio Atreja da će onaj brat koji bude imao zlatno janje postati jedini kralj; nakon pogodbe je Tijest pokazao janje. Tražeći pomoć za povratak prijestolja, Atrej se obratio za pomoć Hermesu. On mu je savjetovao da Tijesta nagovori da mu vrati prijestolje kada se Sunce pokrene unatrag na nebu. Vrhovni bog Zeus je potom to učinio, a Atrej je postao kralj i prognao Tijesta. Potom je Atrej doznao za Aeropinu nevjeru. Da se osveti bratu dao mu je ubiti dva sina, a zatim Tijesta pogostiti njegovim mesom. Tijest se nastojao osvetiti i otišao je u proročište po savjet. Tamo mu je rečeno da će Atreja ubiti jedino sin kojeg bude imao s vlastitom kćeri. Tijest je nakon toga obljubio kći Pelopiju koja je rodila sina po imenu Egist. Zgađena incestom, ona je dijete ostavila, ali su ga pronašli pastiri i odveli Atreju koji ga je odgojio kao vlastitog sina. Tek kada je Egist odrastao, Tijest mu je odao istinu, nakon čega je Egist ispunio proročanstvo ubio Atreja. Sudbina Atreja i njegovih potomaka bila je čest predmet djela grčkih književnika.

Hetitski izvori

[uredi | uredi kod]

Attarsiya, i neki naučnici vjeruju da bi Attarsiya (ili Attarissiya) mogao biti hetitski izgovor imena Atrej[1].

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Bryce, Trevor R., 'The Trojan War: Is There Truth behind the Legend?', Near Eastern Archaeology, Vol. 65, No. 3. (Sep., 2002), p. 193

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]