Ataman

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ataman (ukr. отоман, rus. атаман)je titula lidera kod stepskih naroda. Najviše se je koristio kod Kozaka i hajdamaka. Položaj višeg ranga je hetman. Titula je imala veliko značenje za vreme vojnog pohoda, za vreme mira se titula manje koristila.

Etimologija[uredi | uredi kod]

Za naziv reči ataman postoji nekoliko verzija.

  • reč ataman izlazi iz turske reči "ata-man" (otac od konjanika)[1][2]
  • reč izlazi iz nemačkog kapetana (nem. Hauptmann), koji se je s maloruske stepe preselio preko Poljaka. Atamane su bili vođe (starešine) krimskih hrišćana, koji su se preselili u Malorusiju[3]
  • izlazi iz nemačkih slova nem. harter Mann (tvrd čovjek)

Istorija[uredi | uredi kod]

Ataman Fedor Ivanovič Krasnoščekov.

Atamani su bili izabrani od Sabora (Rada) ili je, za vreme vojnog pohoda, bio naznačen (tada su ga zvali Naznačen ataman). U kozačkom hetmanatu vođe koji nisu bili Kozaci (artiljerija) su takođe bili nazvani atamanima. Za administrativne svrhe imali su gradskog atamana. Kasnije se je taj tip administracije preselio, od Zaporoških Kozaka i Donskih Kozaka, još kod Kubanskih Kozaka.

Bilo je nekoliko vrsta atamana:

  • ukr. Військовий отаман, glavni oficir Zaporoške Seče
  • ukr. Похідний отаман, ataman vojnog pohoda
  • ukr. Кошовий отаман, Koševi ataman
  • ukr. Сотенний отаман soteni ataman ili ukr. Gorodoviй Otaman, gradski ataman (upotreba od 17. veka)
  • ukr. Сільський отаман, administrativni rang atamana (17—18. vek)
  • ukr. Станичний отаман, stanični ataman, vođa manjeg teritorialnog rejona
  • ukr. Хутірський отаман, hutirski ataman, vođa manjeg teritorialnog rejona

Reference[uredi | uredi kod]

  1. The Cossacks: a super-ethnos in Russia's ribs", The Economist, December 21, 1996
  2. Cossack Ataman
  3. Анцупов Иван Антонович. Казачество российское между Бугом и Дунаем: исторический очерк. — Кишинев, 2000. — 290 (285) с. —. . ISBN 9975-9561-2-2. pp.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Атаман // Большая советская энциклопедия: В 66 томах (65 т. и 1 доп.) / Гл. ред. О. Ю. Шмидт. — 1-е изд. — М.: Советская энциклопедия, 1926—1947 (ru)

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]