Askra

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Planina Helikon, na čijim se obroncima nalazio grad Askra.

Askra (starogrčki: Ἄσκρη, Áskrē) bio je drevni grčki grad koji se nalazio u pokrajini Beotiji i koji je danas najpoznatiji kao zavičaj velikog starogrčkog pesnika Hesioda.[1] Nalazio se na obronku planine Helikon, oko sedam kilometara zapadno od Tespija.[1] Prema izgubljenoj pesmi Atida, koju je napisao pesnik Hegesin, lokalni je mit pripovedao kako je u davnini jedna devojka po imenu Askra vodila ljubav s Posejdonom i rodila mu sina Oikla, koji je, zajedno s Aloadima, osnovao novi grad i dao mu majčino ime.[2] U pesmi Poslovi i dani Hesiod kaže da je njegovog oca siromaštvo primoralo da napusti rodnu Kumu u Eolidi, nakon čega se nastanio u Askri, gde ga je snašla još gora sudbina:

νάσσατο δ' ἄγχ' Ἑλικῶνος ὀιζυρῆι ἐνὶ κώμηι
Ἄσκρηι, χεῖμα κακῆι, θέρει ἀργαλέηι, οὐδέ ποτ' ἐσθλῆι

Pa se nastanio u bednom selu Askri blizu Helikona,
gde zima je ljuta, leto nemilo, ništa nikad ugodno.[3]

Ipak, drugi pisci ističu da su kod Askre u izobilju uspevale žitarice (πολυλήιος)[4] i vino.[5] Eudok iz Knida, grčki astronom, imao je o tamošnjoj klimi još gore mišljenje nego Hesiod,[6] a u doba kad je pisao ceo je grad već bio u ruševinama, o čemu je pevala jedna helenistička pesma, koja je danas takođe izgubljena, ali se zna da je počinjala ovim stihom: Ἄσκρης μὲν οὐκέτ' ἐστὶν οὐδ' ἴχνος = "Od Askre danas više ni traga nema".[7] Ovo je ipak bila hiperbola, budući da je u 2. veku nove ere Pausanija posetio lokalitet Askre i video da "od Askre nije ostalo ništa značajno osim jedne kule".[8]

Ova kula još i danas stoji na vrhu jednog brega, koji se sad zove Pyrgaki (= "tornjić").[9]

Rimski pesnici često koriste pridev Ascraeus (= "askrejski") u smislu "hesiodski", pa se tako sreću izrazi kao što je Ascraeum carmen (= "askrejska pesma")[10] i sl.[11]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 W. Hazlitt, The Classical Gazeteer, London, 1858, str. 54, s.v. Ascra.
  2. Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 1.
  3. Hesiod, Poslovi i dani, 639–640.
  4. Pausanija, Opis Helade, IX, 38, 4.
  5. Zenodot citiran kod Strabona, prema Smith (1854, s.v. Ascra).
  6. Strabon, Geografija, IX, 2, 35.
  7. West, M.L. (1979), „Four Hellenistic First Lines Restored”, Classical Quarterly 29: 324–326, DOI:10.1017/s0009838800035953, JSTOR 638099 .
  8. Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 2.
  9. Komentar uz Pausanijin Opis Helade, IX, 29, nap. 3, str. 436, Matica srpska, Beograd, 1994.
  10. Vergilije, Georgike, II, 176.
  11. Smith 1854, s.v. Ascra.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]