Arheološko nalazište Lug
Arheološko nalazište Lug nalazi se na području opštine Goražde, Bosna i Hercegovina. Područje je slučajno otkriveno, 50-tih godina dvadesetog vijeka, prilikom građevinskih radova. Arheolog Alojz Benac uspio je, na već razrušenom lokalitetu, odrediti o kakvom se neolitskom naselju radilo, te na osnovu keramike odrediti pripadnost lokaliteta vinčanskoj kulturi. Arheološko područje Lug proglašeno je za nacionalni spomenik BiH. [1]
Lokacija[uredi | uredi kod]
Smješteno je oko 3,5 km južno od Goražda, na desnoj obali Drine, u naselju Zupčići, zaselak Lug.
Historija[uredi | uredi kod]
Neolit Bosne i Hercegovine zahvata vremenski okvir od VI do početka III milenijuma.
U doba mlađeg, a djelimično i srednjeg neolita, središte Vinčanske kulture bilo je na srednjem Balkanu. Periferni dijelovi te kulture zahvatali su i područje sjeveroistočne i istočne Bosne. To potvrđuju dva nalazišta: Gornja Tuzla i Lug. Na navedenim lokalitetima, Vinčanska kultura predstavljena je svojom perifernom, dosta osiromašenom varijantom. U poređenju s klasičnom i ostalim varijantama, istočnobosanska se odlikuje znatno skromnijim sadržajem. Pronađena figura izvanredan je primjerak pljosnate statuete(4), koja je u isto vrijeme jako shematično urađena, ali pored toga postoji skladnost i dotjeranost formi. Ruke su savijene, i završavaju se na bokovima dugim urezanim prstima. Noge su neobično kratke, gluteji jako naglašeni, dok su prsa sasvim slabo istaknuta. Na glavi je jedino modeliran nos (stiskanjem prstiju), a sa svake strane na glavi je smještena rupica za vješanje. Figuri nedostaje bilo kakav realistički detalj.[2]
Najpoznatiji nalaz je primjerak pljosnate statuete koja prikazuje žensku figuru. Urađena je šematično. Ruke su savijene, i završavaju se na bokovima dugim urezanim prstima. Noge su neobično kratke, gluteji jako naglašeni, dok su prsa sasvim slabo istaknuta. Na glavi je jedino modeliran nos (stiskanjem prstiju), a sa svake strane na glavi je smještena rupica za vješanje. Figuri nedostaje bilo kakav realistički detalj.
S druge strane Drine nalazi se nalazište Popov Do, takođe neolitsko, ali koje pripada Lisičićkoj grupi. Kao da je Drina i u davna vremena bila granica širenja i miješanja različitih kultura.
Nova istraživanja[uredi | uredi kod]
Zahvaljujući njemačkom arheološkom institutu i fakultetu iz Kila obavljena su geomagnetska snimanja tako da se tačno znalo gdje treba kopati. Snimanjem se ustanovilo da se na ovom lokalitetu, na dva do tri hektara zemlje, nalazi naselje s jasnim ostacima kuća koje su mnogo veće od onih pronađenih na području Visokog (Okolište) i koje datiraju iz tog periodu. Oko naselja nalazi se i jedan zaštitni jarak. Istraživanja su obavljena 2009. goodne, kada su, ostatke kuća, pronađeni dijelovi alata, fragmenti kuhinjske keramike te niz drugih predmeta iz tog perioda. Botaničari iz Njemačke vrše i ispitivanje sastava zemljišta kako bi utvrdili i koje su se žitarice uzgajale u tom periodu s obzirom da je na ovom lokalitetu pronađen i žrvanj za mljevenje ječma. Prema procjenama stručnjaka, naselje je staro više od sedam hiljada godina.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Arheološko područje Lug”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ↑ „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2023.