Arheološko nalazište Čarnok

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Keltsko naselje Čarnok

Arheloško nalazište Čarnok nalazi se na južnim obroncima Telečke visoravni, u naselju Bačko Dobro Polje u opštini Vrbas, Srbija. Pripada kategoriji spomenika kulture od velikog značaja, upisan u centralni registar 1995. godine. Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Novi Sad vodi lokalni registar. Arheološka iskopavanja vođena su u periodu od 1984. do 1991. godine i nastavljena u XXI vijeku. Pronađeni materijal pripada Latenskoj kulturi, prvenstveno periodu I vijeka p.n.e. Čarnok je najmlađe najočuvanije keltsko utvrđenje u Bačkoj, koju su tada naseljavali pripadnici plemena Skordisci. Na ovom prostoru bilo je još pet keltskih naselja.

Naselje i nalazi[uredi | uredi kod]

Utvrđeno je postojanje dva tipa naselja – otvorenog u prvoj fazi i zatvorenog izgrađenog naknadno.

U prvoj fazi iskopan je spoljašnji rov i napravljen bedem od kompaktne žute zemlje (lijesa). Rov i bedem su široki 12 m. Bedem nije bio ojačan palisadama. Iz te faze (otvorenog naselja) pronađena je poluukopana zemunica sa bankom, nosivim stubovima i udubljenjem u funkciji ognjišta. U zemunici su pronađene fine keramičke zdjele sa S profilisanim obodom, zdjele koničnog oblika, amfore i pehari sa dvije drške. Gruba keramika je zastupljena loncima tipa situla, ukrašenim češljastom ornamentikom i lonci sa jezičastim drškama na trbuhu. Pronađene su i velike zdjele, prečnika 50 cm. peć od žute zemlje i originalni lonac za sušenje žita.

U drugoj fazi naselja, formiran je nadzemni horizontt i urađena fortifikacija. Iz tog perioda pronađen je je objekat pravougaonog oblika 6,5x4,0 m, urađen u tehnici prepleta i lepa. Tu se na banku nalazila kalotna peć i posudu koja se postavljala na peć i služila za sušenje žita. Tragovi gareži govore da je objekat stradao u požaru. Pronađena je siva latenska keramika i životinjske kosti. U finoj keramici su nađeni keramički materijali sličani onima u zemunici.

U najmlađoj fazi naselje je dobilo konačni izgled i bilo je podijeljeno na tri dijale: radionički dio, žitna tržnica na kojoj se trgovalo hranom i stambeni dio izgrađen od nadzemnih objekata. Keramički materijal je isti kao i u predhodnim fazama. Pronađeni su dijelovi pokućstva (tegovi za razboj, komadi žrvnja, brus i drugo). [1]

Literatura[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Marija Jovanović: Utvrđeno kasnolatensko naselje Čarnok kod Vrbasa”. Muzej Vojvodine Novi Sad. Pristupljeno 9. 2. 2016.