Arčinci
| Arčinci Aршишттиб Aрчинцы | |||
|---|---|---|---|
 | |||
| Selo Arčib u Dagestanu | |||
| Ukupna populacija | |||
|
1200 | |||
| Regioni sa značajnim brojem pripadnika | |||
| |||
| Jezik/ci | |||
| arčinski | |||
| Religija | |||
| Sunitski islam |
Arčinci su etnička grupa koja živi na jugu Dagestana, u Ruskoj Federaciji. Selo Arčib u Dagestanu predstavlja svojevrsni geografski i kulturni centar ove etničke grupe. Ostala naselja u kojima Arčinci čine većinu raspoređena su oko sela Arčib te se njihovi stanovnici svake godine okupljaju u Arčibu. Govornika Arčinskog jezika danas ima 1200. Ova mala regija južnog Dagestana koja predstavlja domovinu Arčinaca i u kojoj i danas živi velika većina pripadnika ovoga naroda, nalazi se na prosječno 2000 m nadmorske visine na Kavkazu. Etničke grupe srodne arčincima su Aguli, Buduhi, Krizi, Lezgini, Rutulci, Tabasarani, Udini i Cahuri.
Istorija[uredi | uredi kod]
Prve sačuvane spomene o Arčincima može se pronaći u hronikama Muhameda Rafi iz Širvana, istorijske regije istočnog Kavkaza koja je pod tim imenom bila poznata i uprošlosti i danas. Rafine kronike moguće je smjestiti u period između XIII-XVI vijeka. Arčinci su bili dioavarskog plemena Dusrah (ili Rissib) te su s vremena na vrijeme plaćali danak Kazikumuhskom kaganatu (postojao između 1642-1860). Dolaskom Dagestana pod Rusku kontrolu 1813. ubrzan je razvoj robno-novčarskih odnosa te se povećao obim sezonskih poslova. Prema Enciklopediji Britannica, 1886., u Kazikumuhskom okrugu živjelo je 802 Arčinca. Od 1921. područja na kojima živi ova grupa ulaze u sastavDagestanskog ASSR-a koji je osnovan iste godine. Po popisu stanovništva iz 1926. na prostoruSovjetskog saveza živjelo je ukupno 863 Arčinaca. U naknadnim ih se popisima nije vodilo kao posebnu grupu već su uključivani u Avare.