Apapokuva

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Apapokuva (Apapocúva), pleme Tupian Indijanaca uže grupe Chiripá, grana Guaraní, nastanjeno kroz južni Brazil po državama Mato Grosso, Paraná (Terra Indígena Tekohá Anetete) i São Paulo. U drugoj polovici 20. stoljeća brojali su manje od 500 duša.

Tradicionalno su ratari, uzgajivači kukuruza i slatke i gorke manioke i drugog bilja, te sakupljači. Apapokuve su šamanisti, a zabilježeno je da je 1879. jedan šaman poveo cijelo svoje selo u 'zemlju bez zala', koje se prema legendi nalazi negdje na atlantskoj obali. Métraux njihovo glavno božanstvo, stvoritelja, naziva Ñandevuruçu naš veliki otac koji biva u zemlji tame, on ima i svoju ženu Ñandeçi ili naša majka koja se nalazi u 'zemlji bez zala'. Tupã, njihov sin, koji ima vunastu kosu, personifikacija je groma. Tupã se vozi u svojem drvenom koritu u pratnji ognjenih ptica, a kada god prođe nebom uzrokuje oluju. Jedan od heroja kulture je Nianderyquey, koji je lešinarima urubu ukrao vatru i tada je poklonio Apapokuvama. Ovaj mit zapisuju i Curt Nimuendajú i Schaden.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]