Antun Vrdoljak

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Antun Vrdoljak
Nema slobodne slike

Antun Vrdoljak (Imotski, 4.6. 1931 - ) je hrvatski filmski i televizijski glumac, režiser, producent i nacionalistički političar.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Studirao glumu na Kazališnoj akademiji u Zagrebu. Na filmu se javlja kao glumac 1957. (Nije bilo uzalud N. Tanhofera). Uloga putnika u Tanhoferovu filmu H-8 (1958.) donosi mu – zbog pučkog šarma priprostog mladića – veliku popularnost. Glumio je u oko 20 filmova i koprodukcijskih projekata. Za ulogu ratne žrtve u filmu Rat (1960.) V. Bulajića nagrađen je Zlatnom arenom na festivalu u Puli.

Kao režiser debitira pričom u omnibusu Ključ (Poslije predstave – sc. Zvonimir Berković, 1965.) Njegov cjelovečernji debut se smatra ujedno i najuspješnijim naslovom: Kad čuješ zvona (1969.) prema Ratnom dnevniku Ivana Šibla (Nagrada publike "Jelen" u Puli). Tematici NOB-a, Vrdoljak pristupa iz duhovite i ideološki neopterećene vizure što ponovo potvrdjuje kod publike uspjelim filmom U gori raste zelen bor (1971., Velika srebrna arena i "Jelen" u Puli) prema Šiblovu Ratnom dnevniku, te Povratak (1979.). Zaokupljaju ga ekranizacije književnih djela. Prva je Mećava (1977.) prema istoimenoj drami P. Budaka, o teškom životu predratnog ličkog sela, s motivom iseljeništva, slijedi Kiklop (1982, "Jelen" u Puli) prema romanu R. Marinkovića te Glembajevi (1988.) prema drami Gospoda Glembajevi (nagrađivana u Puli), u kojoj do izražaja dolazi redateljev kompetentan rad s glumcima. U međuvremenu je režirao dramu o problemu delikvencije Deps (1974.), te 2 "regionalne" komedije – Ljubav i poneka psovka (1969.) i Od petka do petka (1985.). Za Televiziju Zagreb realizirao je TV – seriju Prosjaci i sinovi po romanu I. Raosa i Zagrljaj po romanu R. Marinkoviću (ujedno film "Karneval", "Anđeo" i "Prah", 1989.)

Pred prve višestranačke izbore 1990. godine Vrdoljak je zajedno s 200 vodećih hrvatskih intelektualaca javno podržao umjerenu Koaliciju narodnog sporazuma, ali se pred kraj kampanje opredijelio za Hrvatsku demokratsku zajednicu, postavši jednim od najbližih prijatelja i suradnika Franje Tuđmana. Zbog toga je nakon pobjede HDZ-a 30. 5. 1990. izabran za jednog od šest potpredsjednika Hrvatske. Na tom je mjestu ostao do uvođenja Božićnog ustava, a u tom periodu mu je bilo povjereno organiziranje Prvenstva Evrope u atletici u Splitu 1990. godine. Tada se istakao organizacijskim sposobnostima i ostavio dobar dojam na međunarodne funkcionare, zbog čega je primljen za člana Međunarodnog olimpijskog odbora.

Godine 1991. je imenovan za novog direktora HRT-a. Njegov mandat je bio obilježen kontroverzama vezanim uz korištenje državne televizije isključivo kao propagandno sredstvo Tuđmanovog režima, čistkama srpskih i političkih nepodobnih kadrova, kao i optužbe da je za vrijeme rata promovirao govor mržnje. Sam Vrdoljak je izazivao kontroverze izjavama u kojima je vođu opozicije Dražena Budišu optuživao da je Srbin, kao i protiv Bad Blue Boysa nezadovoljnih promjenom imena kluba NK Dinamo Zagreb u NK Croatia. Vrdoljak je s mjesta direktora HRT otišao godine 1995. ali je ostao zastupnik HDZ-a u Saboru sve do 2000.

Za vrijeme trećesiječanjske vlasti se vratio snimanju filmova te napravio film i TV-seriju Duga mračna noć, a od 2010. se na programu HRT emitirala i njegova kontroverzna igrano-dokumentarna serija Tito.

Njegov zet je poznati glumac Goran Višnjić, a snaha poznata pjevačica Vanna.

Filmografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glumački nastupi[uredi - уреди | uredi izvor]

Režija[uredi - уреди | uredi izvor]

Film[uredi - уреди | uredi izvor]

Filmski producent[uredi - уреди | uredi izvor]


Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Sportske dužnosti
Prethodi:
položaj uspostavljen
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora
1991–2000
Slijedi:
Zdravko Hebel