Ante Jurić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ante Jurić
Rođen 17. svibnja 1922.
Vranjic
Umro 20. ožujka 2012.
Pula
Zaređen 18. svibnja 1947
Služba splitsko-makarski nadbiskup
Sređivanje infokutija

Ante Jurić (Vranjic, 17. svibnja 1922. - Pula, 20. ožujka 2012.), hrvatski rimokatolički nadbiskup i splitsko-makarski metropolit (1988.-2000.).[1]

Bio je na čelu Splitske metropolije u vrijeme osamostaljenja hrvatske države početkom 1990-ih i tijekom posjeta pape Ivana Pavla II. Splitu i Solinu 1998. godine, povodom obilježavanja 1700. obljetnice od osnutka grada Splita i mučeništva splitskog nebeskog zaštitnika sv. Dujma.[2]

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Klasičnu gimnaziju završava u Splitu, a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 18. svibnja 1947. u Vranjicu. Od 1947. do 1953. godine bio je župnik u Desnama, a od 1953. do 1957. godine stariji prefekt i vicerektor u dijecezanskom sjemeništu u Splitu. Od 1957. do 1963. godine rektor je dijecezanskog sjemeništa, a od 1968. do 1970. godine duhovnik u Bogoslovnom sjemeništu u Splitu.[3] Od 1970. do 1978. duhovnik je u dijecezanskom sjemeništu u Splitu, a od 1978. do 1988. župnik, dekan i biskupski vikar u Makarskoj.

Nadbiskupom je imenovan 10. rujna 1988.[4], te je 16. listopada 1988. u konkatedrali sv. Petra u Splitu zaređen za biskupa. Glavni zareditelj bio mu je msgr. Frane Franić, dotadašnji splitsko makarski nadbiskup i metroplit, a suzareditelji msgr. Marijan Oblak, zadarski nadbiskup i msgr. Marko Jozinović, sarajevski nadbiskup i metropolit.

Za vrijeme obnašanja nadbiskupske dužnosti, osnovao je sedam novih župa u Splitu. To su župe Sv. Leopolda Mandića za Sirobuju (1989.), Sv. Andrije Apostola za Sućidar (1990.), Sv. Josipa za Mertojak (1991.), Sv. Ivana Krstitelja za Trstenik (1991.), Sv. Mateja Apostola i Evanđelista za Ravne njive (1993.), Sv. Luke Evanđelista za Kocunar (1994.) i Sv. Marka Evanđelista za Neslanovac (1994.).[5]

U to vrijeme su vodstvo splitsko-makarske nadbiskupije i splitska Teologija preustrojili dotadašnji Institut za teološku kulturu laika pri Teologiji u Splitu u četverogodišnji Teološko-katehetski studij s ciljem naobrazbe novih kvalificiranih vjeroučitelja. Nadalje, 1997. godine ujedinila se splitska Teologija i Franjevačka teologija u Makarskoj i ustrojila u samostalni Katolički bogoslovni fakultet u Splitu uklopljen u sastav Splitskog sveučilišta.[6]

Pastoralni posjet Svetog Oca Ivana Pavla II. Splitu 4. listopada 1998. godine bio je jedan od najznačajnijih događaja tijekom nadbiskupovanja mons. Jurića. Zbog navršene kanonske dobi [7] umirovljen je 21. lipnja 2000.[8]

Preminuo je 20. ožujka 2012. [9]; u Sjemeništu Redemptoris Mater u Puli, gdje je obavljao službu duhovnika bogoslovâ. Njegovi posmrtnih ostatci položeni su 24. ožujka 2012. u kriptu konkatedrale sv. Petra u Splitu. Svetu Misu zadušnicu uz koncelebraciju zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića,splitsko-makarskoga nadbiskupa msgr. dr. Marina Barišića i gotovo sve hrvatske i bosanskohercegovačke biskupe predvodio predsjednik HBK i đakovačko - osječki nadbiskup msgr. dr. Marin Srakić.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Hrvatska biskupska konferencija
  2. Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 27.-28.
  3. Umro mons. Ante Jurić, dugogodišnji splitsko-makarski nadbiskup
  4. Usp. AAS 80 (1988), str. 1622.; Annuario Pontificio per l’anno 2011, Libreria Editrice Vaticana, Vatikan 2011., str. 704.
  5. Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 24.
  6. Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 24.-25.
  7. Usp. Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II., s izvorima, hrvatsko izdanje: Glas koncila, Zagreb 1966., kan. 401, § 1.
  8. Usp. L’Osservatore Romano, 22. lipnja 2000., str. 1; Bollettino della Sala Stampa della Santa Sede, br. 397/2000, od 21. lipnja 2000.; Annuario Pontificio per l’anno 2011, Libreria Editrice Vaticana, Vatikan 2011., str. 704.
  9. Usp. L’Osservatore Romano, 20. – 21. ožujka 2012., str. 6.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, Crkva u svijetu, Split, 1999.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


Prethodnik: Splitsko-makarska nadbiskupija Nasljednik:
Frane Franić (1954. - 1988.) Marin Barišić (2000. - ...)