American Psycho

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
American Psycho
AmericanPsychoBook.jpg
korice prvog engleskog izdanja
Autor(i) Bret Easton Ellis
Dizajn korica Marshall Arisman[1]
Žanr(ovi) transgresivna fikcija
satira
Izdavač Vintage Books, New York
Datum izdanja 1991
Stranica 399
ISBN 978-0-679-73577-9
OCLC broj 22308330
Dewey Decimal 813/.54 20
LC klasifikacija PS3555.L5937 A8 1991

American Psycho (na prostoru bivše Jugoslavije poznat kao Američki psiho) je roman američkog književnika Breta Eastona Ellisa objavljen 1991. godine, poznat kao jedna od najkontroverznijih knjiga svog vremena, ali i kao najuticajnijih književnih djela sa kraja 20. vijeka.

Protagonist i narator romana je Patrick Bateman, mladi njujorški investicijski bankar koji se obogatio zahvaljujući ekonomskom bumu 1980-ih i koji uživa u luksuzu, ali kome jedino pravo zadovoljstvo pruža serija okrutnih ubistava. Radnja, koristeći tehniku toka svijesti i prezent, prikazuje Batemanovu svakodnevnicu koja uključuje noćne izlaske s kolegama u elitnim klubovima gdje se konzumira kokain, "rutinsku" i strasti lišenu ljubavnu vezu sa djevojkom Evelyn Richards, ali i kako njegova ubistva eskaliraju u sadistička mučenja, nekrofiliju i kanibalizam, pri čemu Bateman, na svoje veliko iznenađenje, otkriva nedostatak bilo kakve reakcije od strane vlasti ili svojih bližnjih, čak i kada se među žrtvama nađu njegovi poznanici iz društvene elite, a sam Bateman počne namjerno ostavljati tragove koji ukazuju na njega kao počinitelja zločina. Kako vrijeme prolazi, tako događaji u romanu postaju sve groteskniji i nadrealniji, a brojni detalji ukazuju na nedosljednosti, odnosno sugeriraju kako je Bateman nepouzdani pripovjedač, odnosno da su njegovi zločini ništa drugo do fantazija, odnosno proizvod duševno bolesnog uma. Radnju, pak, povremeno prekidaju segmenti u kome se Bateman neposredno obraća čitateljima, odnosno u kojima daje vlastite recenzije pop pjesama i albuma, odnosno drugih elemenata popularne kulture 1980-ih.

Ellisu, koji je slavu bio stekao sa debitantskim djelom Less Than Zero četiri godine ranije, American Psycho je bio treći roman. Prema samim Elllisovim riječima, American Psycho je imao snažnu autobiografsku notu, odnosno Ellis je lik Batemana dijelom modelirao prema samom sebi. Roman, pak, dijeli neke od likova sa njegovim prethodnim romanom Rules of Attraction, a neki od njih su se 1994. godine pojavili u njegovoj noveli The Informers. Neki od likova su, pak, bili inspirirani stvarnim ličnostima, odnosno Ellisovim poznanicima, kao što je Alison Poole, modelirana prema Rielle Hunter, bivšoj djevojci Ellisovog prijatelja Jaya McInerneya, a koju je "posudio" iz McIneneryeog romana The Story of My Life iz 1988. godine.

American Psycho je izazvao kontroverze prije svega zbog izuzetno detaljnog i realističkog prikaza ubistava i raznih patoloških oblika seksualnosti, koji je kod dijela čitatelja i kritičara izazivao veliku neugodu. Zbog "problematičnog" sadržaja je njujorška izdavačka kuća Simon & Schuster, koja je prvotno otkupila prava, odustala od objavljivanja, te je umjesto nje uskočila Vintage Books. U brojnim zemljama je American Psycho bio predmetom zahtjeva za zabranom, bojkotom izdavača, ograničenju prodaje mlađim osobama ili drugim oblicima cenzure. Roman je postao posebnom metom kritika iz feminističkih krugova koji su Ellisa optuživali za mizoginiju, odnosno pornografski prikaz užitka sa kojim protagonisti seksualno iskorištava, muči i ubija žene; u tome se posebno istakla uticajna publicistkinja Gloria Steinem. Sa druge strane, roman je stekao i brojne poklonike, pogotovo među kritičarima koji su ga shvatili kao satirički prikaz ispraznosti života i vrijednosti elite u Reaganovoj Americi 1980-ih, odnosno kao alegorijski prikaz kapitalizma kao društvenog uređenja koje doslovno ubija ljude. Potonji stavovi su posebnu popularnost stekli 2010-ih kada se investicijski bankari poput Batemana često navodi kao glavni uzročnici globalne financijske krize.

Godine 2000. je American Psycho ekraniziran kao istoimeni film sa Christianom Baleom u glavnoj ulozi. Dvije godine kasnije je taj film dobio direct-to-video nastavak pod naslovom American Psycho 2 gdje je naslovnu ulogu tumačila Mila Kunis.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]