Altonska krvava nedjelja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Antifašistički grafit postavljen u ljeto 2012. godine na mjestu događaja.

Altonska krvava nedjelja (nem. Altonaer Blutsonntag) je naziv za incident koji se dogodio u njemačkom gradu Altona (danas dio Hamburga) 17. jula 1932. godine, odnosno oružani sukob između nacističkih paravojnih formacija (SA i SS) sa jedne i lokalnih ljevičara sa druge strane. Do njega je došlo nedugo nakon što je weimarska vlada kancelara Franza von Papena, u nastojanju da osigura blagonaklonost Nacističke partije 28. juna ukinula višemjesečnu zabranu djelovanja SA i SS. Nacisti su to iskoristili kako bi organizirali marš nekoliko hiljada svojih pristaša kroz radničku četvrt u Altoni, koja je zbog sklonosti tamošnjih birača Komunističkoj partiji bila poznata kao "Mala Moskva". Marš su odobrile vlasti, koje su bile pod kontrolom pruske pokrajinske vlade kojom su upravljali socijaldemokrati. Tokom marša je došlo do provokacija i manjih sukoba prije nego što je na sudionike marša ispaljeno nekoliko metaka od kojih su poginula dva pripadnika SA. Potom je policija, prema službenim izvještajima, "zavela red", a nakon čega je ukupno poginulo 18 ljudi; kasnije se ispostavilo da su većina žrtava bili nedužni prolaznici stradali od policijskih metaka. Kriminalistička istraga usprkos toga nije pronašla počinioce. Papen je u međuvremenu iskoristio krvoproliće kao izgovor za tzv. Pruski udar, odnosno odluku kojim se pruska policija stavlja u nadležnost njegove savezne umjesto pokrajinske vlade, a što je otklonilo brojne prepreke za dolazak nacista za vlast. Nakon što su nacisti došli na vlast, organizirali su specijalni sud na koji su dovedeni lokalni komunisti na čelu sa Brunom Teschom i optuženi za krvoproliće. Proglašeni su krivim, a četvorica, uključujući Tescha, osuđeni na smrt i pogubljeni 1. augusta 1933. godine, postavši prve osobe pogubljene u Trećem rajhu. Na sudskom procesu 1992. su Tesch i njegovi drugovi službeno rehabilitirani.

Altonska krvava nedjelja je potakla njemačkog antifašističkog pisca Arnolda Zweiga da o njoj napiše roman Das Beil von Wandsbeck.