Alosaurus
| Alosaurus | |
|---|---|
| |
| Replika alosaura | |
| Status zaštite | |
| Status zaštite: Fosil | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Sauropsida |
| Nadred: | Dinosauria |
| Red: | Saurischia |
| Podred: | Theropoda |
| Porodica: | Allosauridae |
| Rod: | Allosaurus Marsh, 1877. |
| Sinonimi | |
|
Creosaurus Marsh, 1878. | |
Alosaurus (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.
Opis[uredi | uredi kod]
Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa kandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri kandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.
Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 10 i 15 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.Maksimalna velicina je dostizala 14 m.
Ponašanje[uredi | uredi kod]
Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi kod]
Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.
