Prijeđi na sadržaj

Al-Suvajda

Izvor: Wikipedija
al-Suwaydā
السويداء
grad
al-Suwaydā na mapi Sirije
al-Suwaydā
al-Suwaydā
Koordinate: 32°42′34″N 36°34′02″E / 32.709522°N 36.567288°E / 32.709522; 36.567288
DržavaSirija
OblastGubernijat al-Suwayda
Nadmorska visina
1.025 m
Stanovništvo
 (2004)
 • Ukupno138.822
Vremenska zonaUTC+2

Al Suvajda (arapski: السويداء‎, al-Suwaydā) je grad u Siriji, upravno središte istoimenoga gubernijata. Stanovništvo u velikoj većini čine Druzi, uz znatnu kršćansku zajednicu.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Grad je upravno središte Gubernijata al-Suwayda, jednoga od četrnaest gubernijata Sirije, koji na zapadu graniči s Gubernijatom Darʿa, na jugu s Jordanom, a na sjeveru i istoku s Gubernijatom Damaščanskoga zaleđa.

Historija

[uredi | uredi kod]

Grad su utemeljili Nabatejci pod imenom Suada. U helenističkom razdoblju i u doba Rimskoga Carstva postao je poznat kao Dionysias Soada (grčki: Διονῡσιάς), po bogu Dionizu, zaštitniku vina – naime, grad se nalazi u znamenitoj staroj vinogradarskoj oblasti. Ime Dionysias zamijenilo je prijašnje nabatejsko ime godine 149. poslije Krista, nakon što je nabatejski utjecaj oslabio i usredotočio se prema jugu, kao posljedica tada ubrzane helenizacije Kelesirije.

Kraj je bio sporan između Seleukidske dinastije i Ptolemejevske dinastije tijekom Sirijskih ratova. Jedan general Aleksandra Velikoga, Ptolemej, prvi je zaposjeo Celesiriju godine 318. pne. Međutim, kada je se Ptolemej pridružio koaliciji protiv Antigona Monoftalmosa godine 313. pne, ubrzo se povukao iz Celesirije.

Grad Dionysias je pripadao rimskoj provinciji Arabia Petraea te je za vladavine Komoda, između 180. i 185. godine, zadobio prava civitasa. Dioniz se štovao u istome nabatejskom hramu posvećenom Dušari.[a] Takva je praksa povezivanja štovanja mjesnih i helenskih bogova bila uobičajena u helenističkoj Siriji.

Ime "Dionysias" ostalo je u uporabi i za doba Bizantskoga Carstva, kada je grad bio pod utjecajem Gasanida. Dionysias je tada bio biskupija s sufraganskim biskupom iz Bosre. Spominje se u Synecdemusu autora Hijerokla. Nakon ranih muslimanskih osvajanja, grad je godine 629. osvojio Rašidunski Kalifat Arapa te je postao titulárna biskupija. Autor Jakut al-Hamavi zabilježio je dvadesetih oko 1220-ih da je As Suvajda bila "selo u Hauranskoj pokrajini".

Godine 1516. grad i okolno područje osvojilo je Osmansko Carstvo od Mamelučkoga sultanata. Godine 1596. Suvajda se pojavljuje pod imenom "Majdal Savda" u osmanskim poreznim registrima, kao dio nahije Bani Nasiyya unutar Hauranskoga sandžaka. Imala je pet kućanstava i pet neoženjenih muškaraca, svi muslimani. Selo je plaćalo stalni porezni namet od 20% na različite poljodjelske proizvode, uključujući pšenicu, ječam, ljetne usjeve, koze i/ili pčelinjake, uz "povremene prihode"; ukupno 6.125 akči. Tri četvrtine prihoda odlazile su u vakuf.

U 19. stoljeću putnici su zabilježili sada uništeni Hamrathov grob,[b] raskošni kasnohelenistički mauzolej iz I. stoljeća prije Krista.

Tijekom Francuskoga mandata nad Sirijom i Libanonom, grad je bio prijestolnica Druzske gore (Jabal ad-Durūz).

Glavni članak: Građanski rat u Siriji

Dana 28. oktobra 2012. sigurnosne snage Sirije su pokrenule kampanju masovnih uhićenja u gradu.

Dana 7. juna 2020. u gradu su izbili prosvjedi protiv vlasti zbog pogoršanja gospodarskih prilika. Prosvjednici su po prvi put nakon 2015. zahtijevali ostavku predsjednika Bašara al-Asada. Kao posljedica prosvjeda, premijer Imad Khamis smijenjen je 11. juna te ga je zamijenio Hussein Arnous. U februaru 2022. stotine prosvjednika izašle su na ulice u Suvajdi prosvjedujući protiv korupcije i pogoršanja životnih uvjeta. U augustu 2023. tisuće prosvjednika izišle su na ulice prosvjedujući zbog pogoršanih gospodarskih prilika i zahtijevajući odlazak sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada. Tijekom ofenzive u Južnoj Siriji, Suvajdu je 7. decembra 2024. zauzela sirijska oporba. Dana 18. decembra 2024. u grad je stiglo izaslanstvo Sirijske prijelazne vlade radi susreta s duhovnim poglavarom Druza.

U julu 2025. u Suvejdi su izbili teški sukobi između Druza i Beduina, pri čemu su poginuli deseci ljudi. Do 19. jula 2025. izvještavalo se o više od 600 poginulih Druza. Sirijska je vlada ondje rasporedila redovite vojnike i postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova. Prema navodima izraelskih dužnosnika, to je učinjeno kako bi se provela represija nad druzkom manjinom. Izraelske obrambene snage (IDF) su napale vozila Sirijskih oružanih snaga iz zraka i pomoću URV-ova kako bi spriječio njihov dolazak na to područje. Kao odgovor, premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Israel Katz istaknuli su potrebu zaštite druzkoga vjerskog manjinstva zbog njihovih bliskih veza s izraelskim Druzima, kao i osiguranje sigurnosti izraelskih granica sprječavanjem razmještaja oružja i sirijskih vojnih snaga u tome području.

Napomene

[uredi | uredi kod]
  1. Dušara (nabatejski arapski: 𐢅𐢈𐢝𐢛𐢀 dwšrʾ), također transliteriran kao Dusares ili Dhu Šara, bio je predislamski arapski bog kojega su Nabatejci štovali u Petri i u Madain Salehu (u kojem je gradu bio zaštitnik). Safajitski natpisi upućuju na to da je bio sin božice Al-Lat te da se na nebesima okupljao s drugim božanstvima. U jednome se natpisu naziva "Dušara iz Petre". Od Dušare se očekivalo da donese pravdu ako bi bio prizvan ispravnim obredom.
  2. Hamrathov grob bio je kasnohelenistički mauzolej koji se nekoć nalazio u As-Suvajdi, gradu na području Haurana, u današnjoj Siriji. Iz natpisa je poznato da je mauzolej bio posvećen ženi po imenu Hamrath, a oblikovanje slova omogućuje njegovo datiranje u I. stoljeće prije Krista. Spomenik je imao oblik koji je prizivao klasičnu grčku arhitekturu s helenističkim utjecajem, uključujući i stupnjevitu piramidu.