Akademija ispraznih
Akademija ispraznih, poznata i kao Akademija ispraznijeh ili Akademija dangubijeh (od Academia Otiosorum Eruditorum ili Accademia degli Oziosi Eruditi), bila je akademija utemeljena tokom 1690-ih u Dubrovniku, jedna od prvih institucija takve vrste na hrvatskim prostorima.[1] Jedina je u nizu akademija tog razdoblja koje nose bizarna simbolička imena, po uzoru na one talijanske, a pretpostavlja se da je imenovana prema napuljskoj Accademia degli Oziosi.[2] Njeni članovi okupljali su se u ljetnikovcu Sorgo i u perivoju Vicka Petrovića na Pločama, a bavili su se kulturom, historijom i jezikom.[2] U svojim počecima, akademija je Ivanu Aletinu Nataliju, Dživi Sarovu Buniću i Đuri Matijaševiću povjerila izradbu trojezičnoga latinsko-talijansko-slavenskog rječnika i gramatike narodnoga jezika (lat. Dictionarium Latino-Illiricum), ali projekt je ostao nedovršen zbog Matijaševićevog odlaska u Rim.[3] Aletin Natali je 1713. tražio da im uzor bude firentinska Accademia degli Apatisti, akademija enciklopedičnog karaktera, a šest godina kasnije nastojao je da budu svojevrsna kolonija rimske Accademia degli Arcadi, čemu se suprotstavio Ignjat Đurđević.[3] Akademija ispraznih djelovala je četrdesetak godina i prošla je kroz nekoliko faza, najuspješnijom se pokazala u drugom desetljeću 18. stoljeća, ali je bilo i razdoblja kada je njen rad potpuno zamirao i oživljavali su je samo u povodu neke prigode.[2] Osim talijanske, važan utjecaj na akademijin rad imala je tada pomodarska francuska kultura.[2] Akademija ispraznih za službeni je koristila latinski, talijanski i hrvatski jezik, a dugo su vodili raspravu oko toga koji među njima treba imati prioritet.[2] S obzirom da je među članovima bilo dosta svećenika, godine 1711. prevagnuo je latinski, no već iduće godine primat je preuzeo slovinski s argumentom da se njime govori sve do Moskve.[2]
Članovi[uredi | uredi kod]
Poznato je oko 40 članova Akademije ispraznih, među kojima su:[2]
Srodne akademije[uredi | uredi kod]
- Akademija složnih (Dubrovnik)
- Accademia degli Incaloriti (Zadar)
- Akademija slovinska (Split)
- Accademia Illyrica (Split)
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ (en) Marti, Roland (2012). „On the creation of Croatian: The development of Croatian Latin orthography in the 16th century”. u: Baddeley, Susan; Voeste, Anja. Orthographies in Early Modern Europe. Berlin; Boston: Walter de Gruyter. str. 269-320. ISBN 9783110288124. OCLC 798612841.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Košutar, Petra; Tafra, Branka (oktobar 2010). „Hrvatske akademije (od 16. do 18. stoljeća) u europskom kontekstu”. Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu (Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) 1 (1): 131-148. ISSN 1847-8050.
- ↑ 3,0 3,1 Aletin Natali, Dživo, Hrvatski biografski leksikon
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Palača Sponza, Državni arhiv u Dubrovniku
- Zdenka Janeković Römer: Otium litterarum, utočište, ishodište, Matica hrvatska